![]() |
|
||||||||||||
|
Osnovni elementi ugovora o finansijskom lizingu1. Bruto nabavna vrednost predmeta lizinga – razlikuje se u zavisnosti od isporučioca, ali može da se razlikuje i zavisno od uslova koje davalac lizinga ima kod isporučioca. Primalac lizinga ima interes da ta vrednost bude što povoljnija za njega, jer njegove obaveze prema davaocu lizinga zavise od tog iznosa (vidi i tačku Uslovi ugovora o isporuci). 2. Preostala vrednost predmeta lizinga – ugovaranje preostale vrednosti predmeta lizinga umanjuje visinu pojedinačne rate, ali stvara obavezu primaoca lizinga da po isteku perioda na koji je ugovor o lizingu zaključen plati veći iznos ukoliko želi da predmet lizinga pređe u njegovo vlasništvo. To znači da bi primalac lizinga tokom perioda u kome plaća niže rate trebalo da štedi određeni iznos kako bi bio u mogućnosti da obezbedi znatno plaćanje u budućnosti. 3. Troškovi osiguranja – osiguranje predmeta lizinga je zakonska obaveza primaoca lizinga, s tim što davalac lizinga tu obavezu ugovorom može preuzeti na sebe. Naknada štete se isplaćuje davaocu lizinga. Trošak osiguranja nije uključen u efektivnu stopu lizing naknade (ELIN). Ukoliko davalac lizinga određuje društvo za osiguranje kod koga predmet mora da bude osiguran, primalac lizinga gubi mogućnost da izabere društvo sa najpovoljnijim uslovima osiguranja. Takođe, treba obratiti pažnju na to kako je regulisan odnos između davaoca i primaoca lizinga u slučaju nastanka štete, tj. da li i pod kojim uslovima primalac lizinga ima pravo na deo naknade koju isplaćuje društvo za osiguranje. Poželjno je da ovi odnosi budu regulisani ugovorom. 4. Drugi troškovi koji nastaju zaključenjem ugovora o finansijskom lizingu – veoma su bitni sa aspekta poređenja različitih ponuda za finansiranje. Postoji mogućnost da se niske kamatne stope kompenzuju visokim drugim troškovima koje naplaćuje davalac lizinga. Takođe, neki troškovi koji nastaju kod jednog načina finansiranja ne postoje kod drugog. Efekat koji ti troškovi imaju na nominalnu kamatnu stopu (samo onaj njihov deo koji se uplaćuje na račun davaoca lizinga) odražava se kroz ELIN. 5. Valutna klauzula – preuzimanjem obaveze čiji je iznos indeksiran u nekoj stranoj valuti preuzimate i znatan devizni rizik, osim u slučaju kada imate redovan novčani priliv u istoj toj valuti. Davalac lizinga ugovara deviznu klauzulu da bi se zaštitio od rizika promene deviznog kursa u slučaju kada su njegove obaveze (izvori finansiranja) denominirani u toj valuti. Ukoliko ste, ipak, spremni da snosite rizik promene deviznog kursa, obratite pažnju na kurs po kome se vrši preračun visine rate lizing naknade – da li se radi o srednjem ili prodajnom kursu, da li se primenjuje kurs na dan dospeća rate lizing naknade ili na dan uplate. 6. Pravo opcije – da li imate pravo da po isteku perioda lizinga otkupite predmet lizinga i pod kojim uslovima? Da li je to u skladu sa vašim potrebama (ili želite da po isteku tog perioda pribavite potpuno nov predmet)? Davalac lizinga ovo pravo može da uslovi plaćanjem određene naknade (cena opcije). 7. Uslovi prevremene otplate – ukoliko ste planirali da tokom perioda trajanja lizinga uštedite određena novčana sredstva kako biste prevremeno otplatili ostatak lizing naknade i otkupili predmet lizinga, vodite računa o tome da prevremena otplata ne može da nastupi pre isteka roka od dve godine. Najčešće se u tom periodu otplati i veći deo kamate – glavnica preostalog duga često ne opada srazmerno proteklom periodu – što možete da vidite iz Plana otplate. Pored navedenog, obratite pažnju i na to da li će i na koji način davalac lizinga obračunati trošak prevremene otplate, koji u nekim slučajevima može da bude daleko od zanemarljivog. Zbog svega navedenog, dobro procenite opravdanost prevremene otplate pre nego što se odlučite na taj korak. 8. Efektivna stopa lizing naknade – kao što je već objašnjeno, ova stopa prikazuje relativnu cenu finansiranja koje vam davalac lizinga odobrava (bruto nabavna vrednost umanjena za učešće), na način da obezbeđuje uporedivost uslova finansiranja različitih davalaca lizinga, kao i davalaca lizinga i banaka. Na visinu ove stope utiče visina nominalne kamatne stope, iznos drugih troškova koji nastaju zaključenjem ugovora o finansijskom lizingu, ali i momenat nastanka novčanih tokova, odnosno plaćanja po lizingu. Npr. ako imamo dva davaoca lizinga A i B sa potpuno identičnim uslovima finansiranja, izuzev što se u slučaju davaoca lizinga A ukupan iznos drugih troškova uplaćuje za godinu dana od dana potpisivanja ugovora, a kod davaoca lizinga B odmah po potpisivanju ugovora, ELIN će biti veći kod davaoca lizinga B. Ovo iz razloga što ukoliko primalac lizinga sada raspolaže iznosom koji se zahteva za plaćanje drugih troškova u uslovima koje odobrava davalac lizinga A ima mogućnost da ta sredstva oroči do dospeća obaveze plaćanja (ili uposli na neki drugi način) i ostvari izvesnu dobit po tom osnovu. Razlika je veća što je iznos troškova veći i što je duža razlika između perioda dospeća ovih novčanih obaveza. Pored navedenog, visina učešća ne utiče na ELIN, zbog čega je ovaj iznos veoma bitno uporediti sa drugim vidovima finansiranja, odnosno drugim davaocima lizinga, a naročito imajući u vidu prethodno objašnjenu vremensku vrednost novca, kao i činjenicu da je davalac lizinga, bez obzira na visinu vašeg učešća, formalno-pravni vlasnik predmeta u celini. 9. Visina i period nastanka novčanih odliva – korisnik treba da proceni visinu i period nastanka novčanih odliva sa aspekta mogućnosti njihovog izmirenja, odnosno očekivanih novčanih priliva u posmatranom periodu. 10. Mogućnost promene nominalne kamatne stope – posebno treba obratiti pažnju na odredbu ugovora kojom se uređuje pravo davaoca lizinga da tokom trajanja lizing ugovora izvrše promenu visine lizing rate. Najčešće je to situacija ukoliko dođe do povećanja EURIBOR-a ili neke druge referentne kamatne stope (vrsta kamatne stope na domaćem ili međunarodnom finansijskom tržištu u odnosu na koju se određuje kamatna stopa u konkretnom poslu). Tako npr. EURIBOR predstavlja kamatnu stopu na depozite u evrima na međubankarskom tržištu. U zavisnosti od ročnosti depozita, razlikuje se nedeljni, dvonedeljni, tronedeljni, mesečni, tromesečni i sl. EURIBOR. Razlog zbog koga davaoci lizinga ugovaraju ovakvu odredbu jeste zaštita od rizika promene kamatne stope i najčešće predstavlja indikator da se kamata koju davaoci lizinga plaćaju svojim poveriocima određuje prema istoj referentnoj kamatnoj stopi. Za primaoca lizinga je bitno da zna da povećanje EURIBOR-a povlači povećanje visine njegove buduće mesečne obaveze prema davaocu lizinga i povećanje ukupne kamate koju će da plati. Ukoliko je ugovorom predviđeno pravo primaoca lizinga da predmet otkupi na kraju perioda lizinga, izmena visine rate lizing naknade stvara i obavezu plaćanja dodatnog PDV-a zbog promenjene osnovice za njegov obračun. Ugovorom o finansijskom lizingu trebalo bi da bude precizno određeno na koji način će se usklađivati rata lizing naknade sa promenama referentne kamatne stope, kao i datumi na koje se utvrđuje da li je došlo do te promene. Podatke o visini EURIBOR-a možete da pronađete na sledećem linku: 11. Uslovi ugovora o isporuci – Ugovor o isporuci je ugovor kojim davalac lizinga pribavlja predmet lizinga od isporučioca. Zakon o finansijskom lizingu propisuje da primalac lizinga daje odobrenje na odredbe ugovora o isporuci koje se odnose na njegove interese. To se naročito odnosi na:
12. Poreski tretman u slučaju različitih načina pribavljanja predmeta – Pravna lica, prilikom izbora načina finansiranja nabavke predmeta, naročito treba da imaju u vidu uticaj tog izbora na njegove poreske obaveze. Pre potpisivanja ugovora o finansijskom lizingu – vodite računa da svi razlozi zbog kojih ste se opredelili za ovaj vid finansiranja i za konkretnog davaoca lizinga budu precizno i nedvosmisleno navedeni u ugovoru. PRE POTPISIVANJA UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU – DETALJNO PROUČITE NJEGOV SADRŽAJ I ZAHTEVAJTE OD DAVAOCA LIZINGA DODATNA OBJAŠNJENJA ZA SVE ODREDBE UGOVORA KOJE NE RAZUMETE U POTPUNOSTI.
|
|
|||||||||||
|
|
|||||||||||||