04.12.2020.

Politika – u vezi sa uslovima pod kojima se izdaju platne kartice u bankama

Pitanja: Javila nam se čitateljka sa sledećom pričom. Istekla joj je debitna kartica u Komercijalnoj banci i kada je otišla po novu, rečeno joj je da ne može da je dobije dok ne dostavi potvrdu da je izmirila poreze i doprinose, jer tako od njih traži Narodna banka. Radi se o plaćanju godišnjeg poreza na dohodak građana. Čitateljka tvrdi da joj je banka čak tražila da im dostavi i poresko rešenje, a sve to da bi dobila debitnu karticu. Zato vas pitam da li je to tačno i ako jeste, zašto je uvedeno.

Odgovor: U vezi sa slučajem čitateljke koja vam se obratila, a koja je navela da je od nje prilikom reizdavanja debitne kartice banka zahtevala da prethodno dostavi potvrdu o izmirenim porezima i doprinosima, ističemo da propisima iz delokruga Narodne banke Srbije kojima se uređuje pružanje platnih usluga takva obaveza nije predviđena, tj. navedeno nije zahtev Narodne banke Srbije – ukoliko je u pitanju debitna platna kartica. Zakonom o platnim uslugama predviđeno je da se pružalac platnih usluga (tj. banka) ugovorom o platnim uslugama obavezuje da pruža platne usluge u skladu sa ovim zakonom, dok se korisnik platnih usluga obavezuje da mu, ako je tako ugovoreno, za to plati određenu naknadu. Izdavanje platnog instrumenta (npr. debitne platne kartice) jeste jedna od platnih usluga predviđena Zakonom o platnim uslugama i okvirnim ugovorom o platnim uslugama koji zaključuju banka i korisnik uređuju se, između ostalog, i uslovi za korišćenje platnih usluga, dakle i uslovi za izdavanje debitne platne kartice.

Praksa kakvu ste naveli postoji samo pri izdavanju pojedinih, po pravilu „premijum” kreditnih kartica, kada se zbog procene kreditne sposobnosti korisnika, radi definisanja limita na kreditnoj kartici, traži potvrda o primanjima, npr. dostavljanjem PPDG2R obrasca ili rešenja poreza na dohodak građana za prethodnu godinu. Potrebno je imati u vidu da banke u procedurama za odobravanje kredita, pa samim tim i kreditnih limita po kreditnim karticama, imaju potrebu i obavezu  procene kreditne sposobnosti klijenta, a što banke sprovode, između ostalog, i na osnovu dokumentacije kojom se dokazuje visina ostvarenih prihoda korisnika. To znači da prilikom odobravanja kredita, uključujući i (re)izdavanje kreditne kartice, banka sprovodi procenu kreditne sposobnosti klijenta i procenjuje njegovu sposobnost da uredno izmiruje obaveze po osnovu tog kredita. Podnošenjem dokumentacije o visini primanja, kao i dokumentacije o postojanju redovnih i zakonitih primanja, klijent koji podnosi zahtev za korišćenje kreditnog proizvoda pruža banci dokaze da ispunjava uslove u pogledu redovnog izmirivanja obaveza, a s obzirom na visinu primanja, da ispunjava i uslove za odobrenje određenog iznosa novčanih sredstava na ime zahtevanog kreditnog proizvoda. Takođe, banka na osnovu isplate redovnih prihoda klijenta, procenjuje i sposobnost njegovog poslodavca da će biti u prilici da nastavi s redovnim isplatama korisniku i za vreme trajanja ugovornog odnosa korisnika s bankom.

Zahtevom da klijent podnese dokaze o redovnim i zakonitim primanjima (i njihovoj visini) banka ne sprečava klijenta da raspolaže svojim sredstvima na tekućem računu, već navedeno čini kako bi utvrdila da klijent ispunjava uslove za odobrenje kreditnog proizvoda, koji banka, u skladu s poslovnom politikom, može, ali ne mora da odobri klijentu, budući da su to sredstva banke, a ne klijenta.

S obzirom na to da ne raspolažemo detaljnijim informacijama o konkretnim okolnostima slučaja, savetujemo da korisnica razmotri sadržinu zaključenog okvirnog ugovora o platnim uslugama na osnovu kojeg joj banka izdaje platnu karticu i ukazujemo da korisnica svakako ima na raspolaganju mehanizam za zaštitu prava korisnika finansijskih usluga u slučaju da smatra da se banka ne pridržava propisa ili zaključenog okvirnog ugovora.

S tim u vezi, korisnica, u skladu sa članom 42. Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, može banci uložiti prigovor u pisanoj formi. Nakon toga, ako ne bude zadovoljna odgovorom koji joj banka dostavi ili ako joj banka ne odgovori u propisanom roku od 15 dana – može u roku od šest meseci od prijema odgovora banke ili od dana kada je protekao rok u kojem je banka trebalo da odgovori na prigovor, podneti pritužbu Narodnoj banci Srbije, odnosno popuniti formular koji se nalazi na našem sajtu ili poštom na adresu Kralja Petra 12, PAK 104130 Beograd. Uz pritužbu, potrebno je da Narodnoj banci Srbije dostavi prigovor koji je uputila banci, odgovor te banke, ukoliko ga je dostavila, kao i svu raspoloživu dokumentaciju koja se odnosi na konkretan sporni odnos, a na osnovu koje se mogu ceniti navodi iz pritužbe.

Kabinet guvernera