30.12.2020.

Procene ekonomskih i spoljnotrgovinskih kretanja u 2020. godini

Republički zavod za statistiku objavio je danas preliminarne procene makroekonomskih kretanja u 2020. godini. Uprkos do sada nezabeleženoj ekonomskoj krizi u svetu koja je izazvana pandemijom virusa Kovid-19, Srbija je uspela da 2020. godinu završi uz minimalne ekonomske posledice, a sve zahvaljujući očuvanoj makroekonomskoj i finansijskoj stabilnosti i pravovremenom i sveobuhvatnom paketu ekonomskih mera koje su donele Narodna banka Srbije i Vlada republike Srbije. Paketom ekonomskih mera očuvani su proizvodni kapaciteti i sprečen je pad poslovnog i potrošačkog poverenja, a povoljna struktura privrede i povećana sektorska i geografska diversifikacija izvoza ostvarena u prethodnim godinama doprinela je otpornosti srpskog izvoza i ukupne ekonomije.

Inflacija je i sedmu godinu zaredom ostala niska i stabilna i u decembru je iznosila 1,2% na međugodišnjem nivou, dok je prosečna inflacija tokom 2020. godine iznosila 1,6%.

Prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda je u 2020. godini iznosio -1,1%, što će se izvesno ispostaviti kao jedan od najboljih rezultata u Evropi. Smanjenje BDP-a od 1,1% posledica je u najvećoj meri pada aktivnosti u turizmu, ugostiteljstvu, putničkom saobraćaju i uslugama rekreacije i kulture, dok je smanjenje građevinske aktivnosti i ukupnih fiksnih investicija na nivou godine minimalno.

Ukupna industrijska proizvodnja je, prema proceni RZS-a, povećana za 0,2%, čime je potvrđena njena otpornost zahvaljujući snažnoj diversifikovanosti. S druge strane, nakon prošlogodišnjeg rasta građevinarstva od 33,7%, u 2020. je zabeležen realni pad vrednosti izvedenih radova od 4,3%. Pored toga, pad aktivnosti ostvaren je i u delu uslužnih sektora, koji su tokom pandemije bili najviše pogođeni. Tako je broj noćenja turista niži za 37,5% u odnosu na prošlu godinu, ugostiteljski promet za 26,8%, dok saobraćaj beleži smanjenje aktivnosti od 33,4%. S druge strane, promet u trgovini na malo realno je veći za 5,0%.

Zahvaljujući pravovremenom i obimnom ekonomskom paketu mera, očuvano je tržište rada, gde je i u ovako teškoj godini zabeležen rast zaposlenost i zarada, dok je nezaposlenost spuštena na jednocifreni nivo.

Kada je reč o spoljnotrgovinskim kretanjima, prema preliminarnim procenama Republičkog zavoda za statistiku, robni izvoz je pokazao izraženu otpornost u uslovima pandemije i na nivou godine biće niži za svega 3,5%, dok će uvoz, uprkos značajnim medicinskim nabavkama tokom cele godine biti niži za 3,0%. Na pad robnog izvoza je u najvećoj meri uticao pad izvoza prerađivačke industrije u uslovima usporavanja globalne tražnje, dok je s druge strane izvoz poljoprivrednih proizvoda nakon odlične sezone ostvario snažan rast. Pad uvoza je pre svega vođen manjim uvozom energije i proizvoda za reprodukciju, dok su kapitalni proizvodi i roba široke potrošnje nastavili da beleže rast.

Kabinet guvernera