08.07.2021.

Guverner Jorgovanka Tabaković za portal Biznis.rs o virtuelnim valutama

Stav Narodne banke Srbije po pitanju virtuelnih valuta poznat je još od ranije (ukazujemo na saopštenje za javnost objavljeno još 2014. godine), a to je da građani prilikom ulaganja sredstava u kupovinu bitkoina ili drugih virtuelnih valuta treba da budu oprezni i svesni da to čine na sopstvenu odgovornost i da samostalno snose finansijske rizike koji proističu iz tih aktivnosti. Narodna banka Srbije je nekoliko puta ukazala na to da bitkoin i druge virtuelne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja i da ni centralna banka, niti drugi organ javne vlasti, ne garantuju za njihovu vrednost. Napominjemo da se stav Narodne banke Srbije povodom ovih pitanja nije promenio ni nakon što je usvojen Zakon o digitalnoj imovini, te da virtuelne valute usvajanjem ovog zakona nisu postale zakonsko sredstvo plaćanja. Zakonom o digitalnoj imovini uređuje se poslovanje lica koja obavljaju poslove s digitalnom imovinom u Republici Srbiji, u cilju uređivanja materije koja do sada nije bila uređena u našoj zemlji, osim u delu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma kod pružalaca usluga povezanih s virtuelnim valutama. Ovim zakonom se samim tim stvara pravna predvidljivost u poslovanju s digitalnom imovinom (čiji samo jedan deo predstavljaju virtuelne valute), unapređuje poslovno i regulatorno okruženje i pruža doprinos dodatnoj digitalizaciji usluga u privredi u Republici Srbiji, uz adekvatno upravljanje bezbednosnim i finansijskim rizicima koji proističu  iz prirode ovog oblika imovine. Zakon nema za cilj promovisanje ulaganja u virtuelne valute, već isključivo uređenje oblasti koja je znatno šira od virtuelnih valuta i koja do sada nije bila pravno uređena, a sve to radi uspostavljanja pravne predvidljivosti i sigurnosti i radi sprečavanja zloupotreba. Najveću korist ovog zakona Narodna banka Srbije vidi u omogućavanju izdavanja investicionih tokena koji će pozitivno doprineti finansiranju otpočinjanja poslovanja u našoj zemlji, jer su u toj fazi tradicionalni izvori finansiranja obično nepristupačniji. Investicioni tokeni su u praksi zasnovani na realnim projektima, a ne instrumentima koji su se, kada je reč o virtuelnim valutama, uglavnom koristili u spekulativne svrhe.

 

 

 

Važno je istaći da ni nakon donošenja Zakona o digitalnoj imovini, privredni subjekti ne mogu neposredno kupovati i prodavati robu i usluge za virtuelne valute, već isključivo posredstvom pružaoca usluga koji ima dozvolu za rad Narodne banke Srbije za prihvat virtuelnih valuta, i to tako što trgovac isključivo dobija dinare na svoj račun za prodatu robe i usluge (koje mu prenosi licencirani pružalac usluga na osnovu kupčevih virtuelnih valuta koje je primio). U ovom trenutku, nijedan pružalac usluga nema dozvolu za rad Narodne banke Srbije za prihvat virtuelnih valuta.

Virtuelne valute ni na koji način ne utiču na monetarnu i finansijsku stabilnost u Republici Srbiji, niti se ova stabilnost zahvaljujući merama Narodne banke Srbije na bilo koji način može ugroziti tim valutama. Napominjemo da su određeni mehanizmi zaštite finansijskog sektora utvrđeni i Zakonom o digitalnoj imovini. Naime, tim zakonom je predviđeno da finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije (banke, društva za osiguranje, davaoci finansijskog lizinga, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, platne institucije, institucije elektronskog novca) ne mogu u svojoj imovini imati digitalnu imovinu, kao ni instrumente povezane s digitalnom imovinom, niti ulozi u kapital tih institucija mogu biti u digitalnoj imovini. Dalje, finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije ne mogu pružati usluge povezane s digitalnom imovinom, niti mogu biti korisnici tih usluga, osim izuzetno u slučaju usluge čuvanja i administriranja digitalne imovine za račun korisnika digitalne imovine i sa tim povezanih usluga, i to samo u delu čuvanja kriptografskih ključeva, koju mogu da pružaju isključivo banke. Takođe, finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije i lica povezana s tim finansijskim institucijama ne mogu biti osnivači, niti imati direktno ili indirektno vlasništvo u pravnom licu koje pruža usluge povezane s digitalnom imovinom, a te institucije i lica ne mogu ni učestvovati u upravljanju, niti biti članovi organa tog pravnog lica ili njegovi zastupnici, niti mogu biti lica koja neposredno rukovode poslovima pružanja usluga povezanih s digitalnom imovinom u tom pravnom licu.

Ističemo i da finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije ne mogu prihvatati digitalnu imovinu kao sredstvo obezbeđenja. U svakom slučaju, Narodna banka Srbije u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti nastavlja da prati sva dešavanja na tržištu virtuelnih valuta i spremna je da preduzme adekvatne mere i aktivnosti ako u bilo kom trenutku to bude potrebno.

Kabinet guvernera