07.10.2021.

Referentna kamatna stopa zadržana na nepromenjenom nivou, prosečna repo stopa povećana na 0,24%

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 1,0%.

Nepromenjene su ostale i stopa na depozitne olakšice (0,10%) i stopa na kreditne olakšice (1,90%), ali je preduzeta prva mera ka pooštravanju monetarnih uslova – prosečna repo stopa na jučerašnjoj reverznoj repo aukciji povećana je za 13 baznih poena, na 0,24%.

Donoseći ovakve odluke, Izvršni odbor je imao u vidu da je viši nivo inflacije u odnosu na početak godine, slično kao i u drugim zemljama, u najvećoj meri posledica niske prošlogodišnje baze i faktora na strani ponude, na koje monetarna politika ne može da utiče. Reč je pre svega o rastu svetskih cena nafte i drugih primarnih proizvoda prethodnih meseci, što je, uz zastoje u globalnim lancima snabdevanja, dovelo do viših troškovnih pritisaka na svetskom i domaćem tržištu. Pored toga, na domaćem tržištu od aprila izraženije rastu cene povrća zbog suše, što je uticalo na to da inflacija u avgustu iznosi 4,3% međugodišnje. Da je reč o pritiscima pre svega na strani ponude, pokazuju i dalje niska i stabilna bazna inflacija (1,8% međugodišnje u avgustu), kao i kratkoročna i srednjoročna inflaciona očekivanja, koja se u slučaju finansijskog sektora i privrede nalaze oko centralne vrednosti cilja.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije očekuje da će se međugodišnja inflacija u narednih nekoliko meseci najverovatnije naći na višem nivou nego u avgustu i, slično situaciji u ostalim zemljama u okruženju, iznad gornje granice ciljanog koridora, ali da se, sa iščezavanjem efekta ovogodišnjeg rasta svetskih cena primarnih proizvoda i troškovnih pritisaka u proizvodnji i transportu u drugoj polovini naredne godine, očekuje povratak inflacije prvo u ciljni okvir, a zatim i na nivo ispod centralne vrednosti cilja.

Izvršni odbor konstatovao je da je Narodna banka Srbije, u skladu s već najavljenom spremnošću da reaguje i između dva sastanka Izvršnog odbora, započela prilagođavanje monetarnih uslova tekućim i očekivanim monetarnim kretanjima. Narodna banka Srbije je u periodu od prethodnog sastanka imala proaktivan pristup i preduzela je nekoliko aktivnosti ka održanju monetarne stabilnosti:

  • Doneta je odluka da se od oktobra prestane sa organizovanjem aukcija repo kupovine hartija od vrednosti, putem kojih je bankama u prethodnom periodu obezbeđivana dinarska likvidnost na rok od tri meseca po veoma povoljnim uslovima (0,10%).
  • Pored toga, na jučerašnjoj prvoj reverznoj repo aukciji u oktobru Narodna banka Srbije je povećala prosečnu izvršnu repo stopu za 13 baznih poena – s prethodnih 0,11% (koliko je u proseku iznosila od početka godine) na 0,24%.

Na ovaj način, efektivno su pooštreni monetarni uslovi, bez promene referentne kamatne stope i koridora kamatnih stopa, a kako je i najavljeno, koristeći na pravi način fleksibilnost u sprovođenju monetarne politike koju domaći monetarni okvir pruža Narodnoj banci Srbije.

Narodna banka Srbije će, kao i do sada, nastaviti detaljno i pažljivo da prati celokupna kretanja u domaćem i međunarodnom okruženju, tako da će i u narednom periodu biti spremna da, u slučaju potrebe, nastavi da adekvatno reaguje svim raspoloživim instrumentima monetarne politike, radi održanja monetarne i finansijske stabilnosti.

Razmatrajući pokazatelje ekonomske aktivnosti, Izvršni odbor ističe da je premašivanje pretkriznog nivoa već u prvom tromesečju ove godine rezultat istovremenog rasta i proizvodnog potencijala, kao i da je kretanje dostupnih pokazatelja za treće tromesečje u skladu s projekcijom rasta bruto domaćeg proizvoda od 6,5% u ovoj godini, pri čemu postoji mogućnost da rast bude i veći. Pozitivnim trendovima naročito doprinose efekti prethodno donetih mera monetarne i fiskalne politike i po tom osnovu očuvano investiciono i potrošačko poverenje, kao i proizvodni kapaciteti i radna mesta. U skladu s tim, Izvršni odbor očekuje da će na nivou godine najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda poteći od fiksnih investicija i lične potrošnje. Pozitivan doprinos očekuje se i od neto izvoza, zahvaljujući bržem rastu izvoza robe i usluga od uvoza. U smeru popravljanja eksterne pozicije i nadalje će delovati rast izvoznih kapaciteta, podstaknut visokim prilivom stranih direktnih investicija, kao i očekivani globalni ekonomski oporavak. Kada je reč o privrednom rastu u srednjem roku, Izvršni odbor je imao u vidu da je projekcija Narodne banke Srbije nedavno povećana sa 4,0% na raspon od 4% do 5%, s obzirom na najavljene brojne infrastrukturne projekte i njihove direktne i indirektne efekte na bruto domaći proizvod.

Iako kretanja u međunarodnom okruženju još uvek u najvećoj meri zavise od toka pandemije, ubrzan oporavak svetske privrede se nastavlja, zahvaljujući napretku u vakcinaciji stanovništva i podršci ekonomskih politika vodećih svetskih ekonomija. Rizici za rast globalne ekonomije i dalje su novi sojevi virusa, kao i povremeni zastoji u lancima snabdevanja i neravnoteže na tržištu rada, jer povećavaju troškove proizvodnje. Pokazatelji privredne aktivnosti našeg najznačajnijeg ekonomskog partnera, zone evra, nastavili su da se kreću u pozitivnoj zoni, podržani rastom novih porudžbina u uslovima rastuće tražnje, uprkos i dalje prisutnim zastojima u globalnim lancima proizvodnje. Iako se ne očekuje da Evropska centralna banka poveća kamatne stope u skorije vreme, ubrzanje rasta zone evra, kao i viša inflacija od početka ove godine, povećavaju očekivanja da bi u decembru mogla da razmatra izmene u programu kupovine aktive. Ni Sistem federalnih rezervi najverovatnije neće povećati svoje kamatne stope ove godine, pri čemu za sada nije izvesno ni da će se to dogoditi u narednoj godini. Ipak, u novembru bi mogla biti doneta odluka o smanjenju obima kupovine aktive od strane Sistema federalnih rezervi u okviru programa kvantitativnih olakšica, što bi moglo da se odrazi na niži priliv kapitala u zemlje u usponu, uključujući i Srbiju, te je i po tom osnovu potrebna opreznost u vođenju monetarne politike. Izvršni odbor je imao u vidu i to da je kretanje cena nafte i drugih primarnih proizvoda i dalje u velikoj meri promenljivo i da zavisi od velikog broja faktora ponude i tražnje, kao i da je njihov rast nastavljen i tokom septembra.

Prioritet monetarne politike i dalje će biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti, uz podršku što bržem rastu naše privrede i zaposlenosti, daljem rastu izvoznog sektora, kao i povoljnom investicionom ambijentu.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 9. novembra 2021.

Kabinet guvernera