13.06.2022.

Kretanje inflacije u maju

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, inflacija je u maju na mesečnom nivou iznosila 1,2%, što je nešto niže od njenog ostvarenja iz prethodnog meseca. Kada je reč o međugodišnjoj inflaciji, ona je u maju iznosila 10,4%, što je u najvećoj meri u skladu sa očekivanjima Narodne banke Srbije iznetim u majskom Izveštaju o inflaciji. Na mesečni rast inflacije, slično cenovnim kretanjima prethodnih meseci, najviše su uticale cene prerađene hrane, cene proizvoda i usluga u okviru bazne inflacije i cene energenata.

Rast cena prerađene hrane na mesečnom nivou u maju iznosio je 2,3%, što je nešto veći rast u odnosu na njihovu dinamiku od početka godine. Ubrzanje je u najvećoj meri vođeno snažnim rastom svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, energenata, kao i ostalih industrijskih sirovina koje imaju značajno učešće u formiranju maloprodajnih cena prerađene hrane (papirna, kartonska i plastična ambalaža, troškovi transporta). Posmatrano u odnosu na isti mesec prethodne godine, cene prerađene hrane u maju su bile više za 13,5%. S druge strane, cene neprerađene hrane su prvi put od početka godine u maju zabeležile mesečni pad, koji je iznosio 0,6%, vođen sezonski uobičajenim pojeftinjenjem svežeg povrća od 7,1%. Na međugodišnjem nivou, cene neprerađene hrane su usporile rast na 21,1%, u odnosu na 24,6% iz aprila.

Cene energenata su na mesečnom nivou u maju povećane za 2,1%. Njihovo kretanje je najvećim delom bilo opredeljeno globalnim faktorima, pre svega rastom svetske cene nafte, koji se prelio i na cene naftnih derivata na domaćem tržištu, čiji je rast u maju iznosio 3,7%.

Mesečni rast cena u okviru bazne inflacije (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) i u maju, drugi mesec zaredom, iznosio je 1,0%, što bi moglo da ukaže na nešto snažnije prelivanje troškovnih pritisaka u odnosu na prvo tromesečje. Ipak, za razliku od pojedinih zemalja srednje i jugoistočne Evrope, međugodišnja bazna inflacija, na koju mere monetarne politike mogu da utiču u većoj meri, i dalje je znatno niža od ukupne i u maju je iznosila 6,3%, čemu je doprinela očuvana relativna stabilnost deviznog kursa u izuzetno neizvesnim globalnim uslovima. Takođe, važan faktor niske i stabilne bazne inflacije jesu i usidrena srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora, koja se kreću u granicama cilja. Pored toga, smanjivanju inflatornih pritisaka nastaviće da doprinosi i odluka Vlade Srbije da omogući preduzećima da do kraja avgusta 2022. kupuju struju po povoljnijim uslovima od tržišnih, kao i odluka o ograničavanju cena pojedinih životnih namirnica.

Prema projekciji Narodne banke Srbije iz majskog Izveštaja o inflaciji, s dolaskom nove poljoprivredne sezone (pod pretpostavkom da se ne ponovi prošlogodišnja suša), inflacija bi, nakon dostizanja maksimuma u junu i/ili julu,  u ostatku ove godine trebalo da ima opadajuću putanju. U granice inflacionog cilja, koji iznosi 3 ± 1,5%, inflacija će se najverovatnije vratiti u drugoj polovini naredne godine, a zatim nastaviti da usporava do kraja perioda projekcije.

Kabinet guvernera