14.10.2022.

Godišnja skupština Međunarodnog monetarnog fonda i Grupacije Svetske banke – Srbija kao dobar primer diversifikacije izvora energije

Delegacija Srbije, koju predvodi guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, u okviru Godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda i Grupacije Svetske banke imala je veliki broj sastanaka s visokim predstavnicima tih institucija, kao i s predstavnicima velikog broja investitora. Na sastancima je učestvovao i ambasador Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama gospodin Marko Đurić.

Tokom sastanaka s gospodinom Bo Lijem, zamenikom generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda, gospodinom Alfredom Kamerom, direktorom Sektora za Evropu u Međunarodnom monetarnom fondu, kao i s timom Međunarodnog monetarnog fonda za Srbiju, koji predvodi gospodin Jan Kejs Martejn, detaljno se diskutovalo o aktuelnim izazovnim uslovima u kojima se sprovode politike. Ocenjeno je da izazova ima prilično i da potiču s globalnog tržišta, poput visoke inflacije, energetske krize i s njima povezanim zatezanjem globalnih finansijskih uslova.

Govoreći o aktuelnim i očekivanim makroekonomskim kretanjima u Srbiji, kao i o reakciji monetarne politike, guverner Jorgovanka Tabaković istakla je sledeće:

  • U prvoj polovini ove godine zabeležena je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda Srbije od 4,1% međugodišnje, što je brže od projektovanog rasta za taj period. U isto vreme, beležimo i kontinuirani rast zapošljavanja i održiv rast zarada u privatnom sektoru.
  • Uprkos visokoj bazi i sukobu u Ukrajini, koji je dodatno povećao neizvesnost u međunarodnom okruženju, priliv stranih direktnih investicija u devet meseci ove godine viši je nego u istom periodu rekordne prethodne godine.
  • U uslovima pre svega globalnih, troškovnih pritisaka i rasta uvozne inflacije, Narodna banka Srbije postepeno, ali kontinuirano pooštrava monetarne uslove na domaćem tržištu od oktobra prošle godine. Reakcija referentnom kamatnom stopom započeta je od aprila ove godine, od kada je Narodna banka Srbije, tokom sedam uzastopnih meseci, povećala referentnu kamatnu stopu za ukupno 300 baznih poena, na 4%.
  • Kroz postepen pristup:
    • uvažava se činjenica da inflatorni pritisci dolaze od faktora sa strane ponude, i
    • istovremeno se vodi računa i o rastu privredne aktivnosti.  
  • Relativna stabilnost deviznog kursa, koja je očuvana i u izuzetno neizvesnim globalnim uslovima, i usidrena srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora uticali su na to da i bazna inflacija ostane znatno niža od ukupne inflacije, ali i od bazne inflacije u zemljama regiona sa istim režimom monetarne politike.  
  • Stabilnost koju je Narodna banka Srbije održala na deviznom tržištu i tokom veoma izazovna prva četiri meseca ove godine stvorila je ambijent u kojem nakon toga ponovo preovladavaju pritisci ka jačanju dinara, što je omogućilo da od maja do kraja septembra na domaćem deviznom tržištu neto kupimo 1,85 milijardi evra.
  • Devizne rezerve su ostale dobra brana od globalnih šokova i pri nivou od 16,5 milijardi evra na kraju septembra, znatno premašuju nivo pre pandemije.
  • Kreditna aktivnost i dalje ima dvocifrene stope rasta, od preko 12% međugodišnje, pri čemu veći doprinos rastu kredita dolazi od kreditiranja privrede, posebno značajnog za održanje domaćeg privrednog rasta.
  • Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima, koje je u avgustu iznosilo 3,19%, za gotovo jedan procentni poen ispod je nivoa pre pandemije. I taj podatak potvrđuje da smo u Srbiji donosili pravu i pravovremenu kombinaciju mera.
  • U pogledu projekcija, Narodna banka Srbije procenjuje da je vrhunac međugodišnje inflacije najverovatnije dostignut u septembru, dok u sledećoj godini očekujemo nastavak njene opadajuće putanje, što će početi od oktobra ove godine. Na takvo kretanje uticaće dosadašnje zaoštravanje monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora, koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niža eksterna tražnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta. U kratkom roku, smirivanju inflatornih pritisaka doprineće i brojne ekonomske mere Vlade kojima je ograničen rast cena hrane i energenata na domaćem tržištu.
  • Zahvaljujući svemu tome, a uprkos izraženim geopolitičkim rizicima, agencija Fitch Ratings zadržala je kreditni rejting Srbije na korak do investicionog.

Visoki zvaničnici Međunarodnog monetarnog fonda pohvalili su vlasti u Srbiji za odlične rezultate postignute i u uslovima velikih šokova, kao i nastojanje srpskih vlasti da se unapred pripreme za dalje potencijalne neizvesnosti i krize. Ocenili su da je saradnja Republike Srbije s Međunarodnim monetarnim fondom u okviru Instrumenta za koordinaciju politika veoma dobra, što je i potvrđeno uspešnim okončanjem drugog razmatranja dogovorenog ekonomskog programa. Istakli su da je Srbija ostvarila odlične rezultate na makroekonomskom planu, što govori u prilog dobrim politikama koje su sprovođene.

Pohvaljena je reakcija monetarnom politikom, koja je ocenjena kao odgovarajuća u uslovima aktuelnih inflatornih pritisaka. Gospodin Bo Li je ocenio da je Narodna banka Srbije izuzetno kredibilan kreator politike u Srbiji, što je od posebnog značaja u uslovima aktuelnih šokova iz eksternog okruženja.

Generalna je ocena da uslovi u kojima se sprovode politike zahtevaju nikada veću saradnju i proaktivno delovanje. S tim u vezi, guverner Jorgovanka Tabaković istakla je da Srbija može da posluži kao primer zemlje u kojoj nosioci politika deluju proaktivno, a istakla je i brojne aktivnosti koje predsednik Aleksandar Vučić preduzima kako bi se osigurala energetska stabilnost zemlje. I gospodin Bo Li je naveo da iskustvo Srbije na planu diversifikacije izvora energije može da bude koristan primer i za druge zemlje.

Na kraju, guverner Jorgovanka Tabaković zaključila je da je koordinacija politika uvek neophodna, a danas posebno kada smo suočeni sa izazovima koji se međusobno prepliću, i da u Srbiji upravo koordinacija, uz dobre politike, jeste jedan od stubova postizanja održivih rezultata.

Kabinet guvernera