13.12.2021.

Kretanje inflacije u novembru

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, inflacija je u novembru ove godine na mesečnom nivou iznosila 0,9%, odnosno 7,5% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Posmatrano prema strukturi, tri četvrtine međugodišnje inflacije u novembru bilo je opredeljeno kretanjem cena hrane i energenata, tj. onim kategorijama na koje monetarna politika ne može direktno da utiče u znatnoj meri.

S druge strane, međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta), na koju mere monetarne politike mogu da utiču, i u novembru je bila znatno niža od ukupne inflacije i iznosila je 3,0%, što i dalje ukazuje na privremenost inflatornih pritisaka. Od početka godine, međugodišnja bazna inflacija u proseku se kreće na nivou od oko 2%. Očuvanju bazne inflacije na niskom i stabilnom nivou doprinosi dugogodišnja relativna stabilnost deviznog kursa, koja predstavlja sidro cenovne stabilnosti i koja će biti očuvana i u narednom periodu. Takođe, važan faktor niske i stabilne bazne inflacije jesu i inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, koja se duže vremena kreću u granicama cilja.

Kada je reč o povećanju međugodišnje inflacije u odnosu na oktobarskih 6,6%, ono je i dalje vođeno kretanjem cena hrane i energenata. Cene neprerađene hrane su u novembru, u odnosu na isti mesec prethodne godine, povećane za 20,7%, kao posledica rasta cena svežeg povrća od 23,8%, rasta cena svežeg mesa od 22,6% i rasta cena svežeg voća od 18,0%. Usled daljeg rasta svetskih cena hrane, suše i viših troškova u proizvodnji, cene prerađene hrane u novembru bile su više za 7,1% na međugodišnjem nivou. Pri tome, treba imati u vidu i činjenicu da su cene i jedne i druge grupe proizvoda tokom 2020. godine bile na izrazito niskim nivoima usled izostanka znatnog dela tražnje. U narednom periodu može se očekivati smirivanje inflatornih pritisaka po osnovu cena hrane, čemu u prilog idu i mere Vlade Srbije u pogledu ograničavanja cena osnovnih životnih namirnica.

Cene energenata su u istom periodu povećane za 13,6%, pre svega kao posledica rasta cena derivata nafte na domaćem tržištu od 25,1%. Pored niske baze iz istog perioda prethodne godine, glavni razlog rasta cena naftnih derivata jeste viša cena sirove nafte na svetskom tržištu, koja je, usled bržeg globalnog ekonomskog oporavka od očekivanog, samo tokom septembra i oktobra povećana za skoro 20% i trenutno se nalazi iznad pretkriznih nivoa. S druge strane, krajem novembra i početkom decembra beleži se pad cene nafte na svetskom tržištu, tako da se i s te strane može očekivati ublažavanje inflatornih pritisaka u narednim mesecima.

Prema projekciji Narodne banke Srbije, međugodišnja inflacija će do sredine sledeće godine najverovatnije nastaviti da se kreće iznad gornje granice ciljanog raspona od 3,0 ± 1,5%. Očekujemo da će inflacija vrhunac dostići krajem tekuće i početkom naredne godine i da će od drugog tromesečja naredne godine biti u postepenom padu. Sredinom sledeće godine očekuje se njeno vraćanje u granice cilja. S obzirom na visoku bazu iz ove godine, postoji mogućnost da se u drugoj polovini sledeće godine ukupna inflacija nađe i u donjoj polovini ciljanog raspona od 3,0 ± 1,5%. Rizici u pogledu inflacije u narednom periodu odnose se pre svega na kretanja cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, svetske cene energenata, brzinu globalnog ekonomskog oporavka i dužinu trajanja problema u globalnim lancima snabdevanja. Kada je reč o domaćim rizicima, inflacija će u najvećoj meri zavisiti i od ishoda naredne poljoprivredne sezone, koja je za potrebe projekcija pretpostavljena na nivou prosečne.

Kabinet guvernera