Palata Narodne banke, izgrađena u stilu neorenesansnog akademizma, predstavlja jedno od najvećih i najlepših ostvarenja u Beogradu u 19. veku, zbog čega je svrstana u spomenike kulture pod zaštitom države...
12.08.2025.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u julu je međugodišnja inflacija iznosila 4,9%, a njeno kretanje u odnosu na prethodni mesec je u najvećoj meri bilo opredeljeno bržim rastom cena neprerađene hrane.
Mesečnu dinamiku rasta ukupnog indeksa potrošačkih cena od 0,6% obeležili su nastavak rasta cena voća, svežeg mesa i naftnih derivata, kao i rast cena usluga unutar bazne inflacije, dok je u suprotnom smeru delovao sezonski pad cena povrća.
Cene hrane i bezalkoholnih pića su u proseku povećane za 0,6%, uz najveći doprinos viših cena voća (5,9%) kod kojih se i u julu oseća uticaj nepovoljnih vremenskih prilika iz prethodnih meseci. Uz to, zabeležen je i rast cena svežeg mesa (2,3%), kao i pojedinih kategorija prerađene hrane (hleb, kafa). S druge strane, cene povrća zabeležile su pad od 3,5%, ali je taj pad dosta manji u odnosu na višegodišnje proseke. Posmatrano na međugodišnjem nivou, rast cena hrane i bezalkoholnih pića je u julu iznosio 8,1%, opredeljujući nešto više od polovine ukupne inflacije.
Cene proizvoda i usluga u okviru bazne inflacije su zabeležile mesečni rast od 0,7%, najviše po osnovu sezonskog poskupljenja turističkih paket-aranžmana, kao i rasta cena pojedinih usluga. Na međugodišnjem nivou, bazna inflacija je u julu ostala nepromenjena u odnosu na jun i iznosila je 4,7%, čime se prvi put nakon aprila 2024. godine našla na nižem nivou u odnosu na ukupnu inflaciju.
Cene naftnih derivata su u proseku povećane za 1,8%, opredeljujući mesečni rast cena energenata (0,7%). U odnosu na jul prošle godine, cene energenata su niže za 1,8%.
Detaljnije o faktorima koji su uticali na kretanje inflacije i novim makroekonomskim projekcijama Narodne banke Srbije, biće reči na prezentaciji Izveštaja o inflaciji, koja će se održati 13. avgusta 2025. godine.
Kabinet guvernera