20.11.2026.
Rejting agencija Fitch je u svom najnovijem izveštaju zadržala kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, čime se naša država i dalje nalazi na pola koraka od dobijanja rejtinga investicionog ranga.
Kreditni rejting Srbije, prema oceni Agencije Fitch, podržan je doslednim makroekonomskim politikama, koje uključuju:
Kao ključne faktore koji utiču na pozitivne izglede za povećanje kreditnog rejtinga agencija navodi:
Nasuprot tome, agencija ocenjuje da su u Srbiji, u poređenju s drugim zemljama sa istim kreditnim rejtingom, viši deficit tekućeg računa, manje efikasne politike upravljanja, kao i veći stepen evroizacije bankarskog sektora.
Agencija Fitch očekuje da će nova vlada u velikoj meri održati nepromenjen okvir ekonomske politike, u čijoj osnovi su stabilan devizni kurs, odgovorno fiskalno upravljanje i režim ciljanja inflacije kao monetarni okvir. Takođe, navodi se da se najavljuje da će novi ekonomski program biti usmeren na veću podršku domaćim investicijama, progresivniji poreski sistem i veće ulaganje u sektore obrazovanja i zdravstva, ali da još uvek nisu poznati konkretni detalji. Prioritet u kratkom roku biće usvajanje budžeta za narednu godinu, kao i pregovori u vezi s gasnim aranžmanom s Rusijom i prodajom Naftne industrije Srbije.
U izveštaju se navodi da su ojačane devizne rezerve (od 29,2 milijarde evra na kraju oktobra) omogućile Narodnoj banci Srbije da interveniše na deviznom tržištu u uslovima pojačanih deprecijacijskih pritisaka, a da bi povećanje referentne kamatne stope u novembru za 25 baznih poena, na 6,0%, trebalo da pruži dodatnu podršku domaćoj aktivi. Očekuje se da će i u narednom periodu devizne rezerve ostati na adekvatnom nivou, mereno stepenom pokrivenosti uvoza robe i usluga.
Istaknuto je i da je očuvana stabilnost finansijskog sektora i da se, uprkos oduzimanju dozvole za rad Alta banci i privremenim pritiscima na likvidnost Banke Poštanska štedionica, ne očekuje materijalizacija širih rizika po finansijsku stabilnost. Kao argumenti tome u prilog istaknute su visoka kapitalizovanost, likvidnost i profitabilnost bankarskog sektora kao celine.
Prema novoj projekciji agencije Fitch, privredni rast u 2026. godini revidiran je naviše, na 3,5%, sa 2,8% u julu, što je u skladu s novom projekcijom Narodne banke Srbije. Rast će biti vođen snažnom domaćom tražnjom, koja je podržana rastom raspoloživog dohotka i kreditne aktivnosti, kao i završetkom projekata povezanih s međunarodnom izložbom „Ekspo 2027”. Projektovani rast BDP-a za naredne godine takođe je u skladu s našom projekcijom, prema kojoj se, nakon ubrzanja na 4% u 2027. zbog održavanja izložbe „Ekspo”, očekuje stabilizacija rasta na 3,5% u 2028. godini.
I projekcija platnobilansnih pokazatelja slična je novembarskim projekcijama Narodne banke Srbije. Agencija Fitch očekuje i niži deficit tekućeg računa u 2026. (4,1% BDP-a) u odnosu na 2025. godinu (4,6% BDP-a), s obzirom na to da su niži trgovinski deficit, koji je podržan snažnim izvozom automobilskog sektora, i viši suficit na računu sekundarnog dohotka neutralisali pritiske po osnovu viših cena energenata. U 2027. godini očekuje se dodatno smanjivanje deficita tekućeg računa usled većih priliva od izvoza turističkih usluga tokom izložbe „Ekspo”, da bi se nakon toga deficit stabilizovao na nivou od oko 4% BDP-a. Takođe, u periodu 2026–2028. godine očekuje se niži priliv SDI u poređenju s prethodnim godinama, koji bi u proseku trebalo da se kreće oko 2,2%BDP-a.
U okviru fiskalnih pokazatelja, agencija Fitch očekuje deficit budžeta u 2026. od 3,0% BDP-a, kao i da se, u skladu s ciljevima iz tekućeg aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, deficit postepeno smanji na nivo od 2,5% BDP-a do 2028. godine. Učešće javnog duga u BDP-u trebalo bi u periodu 2026–2028. godine da se stabilizuje na nivou od oko 44%, što je znatno niže u poređenju sa zemljama sa istim kreditnim rejtingom. Ocena agencije je i da su fiskalni rizici u kratkom roku umanjeni, zahvaljujući umerenom fiskalnom deficitu, visokim rezervama likvidnosti budžeta i povoljnoj ročnoj strukturi javnog duga.
Kao faktori koji bi, odvojeno ili zajedno posmatrano, mogli da doprinesu povećanju kreditnog rejtinga, navode se veći stepen poverenja u kontinuitet politika koje će očuvati snažne izglede rasta, makroekonomsku stabilnost i eksternu održivost. Strukturno posmatrano, povoljnijoj oceni rejtinga doprineli bi i veća efikasnost upravljanja, smanjenje korupcije i veća institucionalna nezavisnost.
Kabinet guvernera