Palata Narodne banke, izgrađena u stilu neorenesansnog akademizma, predstavlja jedno od najvećih i najlepših ostvarenja u Beogradu u 19. veku, zbog čega je svrstana u spomenike kulture pod zaštitom države...
14.09.2017.
Pitanja: Da li Narodna banka Srbije dozvoljava bankama da kreditiraju građane koji nemaju stalno zaposlenje? Drugim rečima, postoje li bilo kakve pravne prepreke za to? Da li su za to (kreditiranje nezaposlenih) propisani određeni uslovi, kao npr., polaganje depozita ili postojanje žiranata?
Odgovor NBS: Ne postoje pravne prepreke utvrđene propisima Narodne banke Srbije da banke kreditiraju građane koji nemaju zaposlenje, niti su za tu kategoriju korisnika finansijskih usluga propisani dodatni uslovi koje moraju ispuniti da bi dobili kredit, npr. postojanje obaveze polaganja depozita ili postojanja žiranata.
Propisima kojima se uređuje poslovanje banaka nisu definisani uslovi koje klijenti moraju ispuniti kako bi banke mogle da im odobre kredit. U skladu s tim propisima, banke su dužne da uspostave odgovarajući kreditni proces i da, u okviru tog procesa, urede kriterijume i principe za odobravanje plasmana. Istovremeno, pri donošenju odluke o odobravanju plasmana, banke su dužne da procene finansijsko stanje dužnika – pravnog lica, odnosno kreditnu sposobnost dužnika – fizičkog lica i druge relevantne faktore. Sam postupak procene finansijskog stanja, odnosno kreditne sposobnosti dužnika – banka uređuje svojim aktima.
Takođe, ukazujemo na to da su banke dužne da ocenjuju kreditnu sposobnost dužnika – fizičkih lica, između ostalog, i na osnovu analize stepena kreditne zaduženosti dužnika. On se utvrđuje kao odnos ukupnih mesečnih kreditnih obaveza i redovnih neto mesečnih prihoda tog dužnika, i pri odobravanju potraživanja, kao i nakon toga, u skladu s načinom i dinamikom koji su utvrđeni aktom banke.
Saglasno odredbama Odluke o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke, procena kreditne sposobnosti dužnika jedan je od kriterijuma na osnovu kojeg banka klasifikuje svoja potraživanja u jednu od pet kategorija (od A do D), od čega zavisi iznos koji je banka dužna da izdvoji kao rezervu za procenjene gubitke po osnovu tih potraživanja. Pored tog kriterijuma, banke u obzir uzimaju i kriterijum blagovremenosti u izmirivanju obaveza, kao i kvalitet sredstava obezbeđenja. Procenjeni stepen rizičnosti određenog plasmana (na osnovu navedenih kriterijuma) može uticati na odluku banke o eventualnom odobravanju kredita konkretnom fizičkom licu, pri čemu treba istaći da ne postoje prepreke da banka odobri neki plasman fizičkom licu uz obavezu izdvajanja propisanog iznosa rezerve za procenjene gubitke.
Rezerva za procenjene gubitke obračunava se na osnovicu koja predstavlja bruto knjigovodstvenu vrednost potraživanja umanjenu u skladu sa odredbama navedene odluke, i to za potraživanja koja nisu klasifikovana u kategorije A i B kao zbir:
– 15% potraživanja klasifikovanih u kategoriju V,
– 30% potraživanja klasifikovanih u kategoriju G, i
– 100% potraživanja klasifikovanih u kategoriju D.
Napominjemo da Narodna banka Srbije kontinuirano unapređuje regulatorni okvir za banke, u skladu s relevantnim međunarodnim standardima i najboljim uporednim praksama, na način koji obezbeđuje očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema u celini.
Kabinet guvernera