11.05.2021.

Guverner Jorgovanka Tabaković za portal Biznis.rs u vezi sa „sve češćim ponovnim vraćanjem ideje o fiksnom kursu”

Prvenstveno, ideje o uvođenju fiksnog kursa nikako se ne mogu okarakterisati kao „sve češće”, jer, ako i postoje, one su ograničene na pojedinačne predloge. Pored toga, ovakve ideje mogu se smatrati potpuno neutemeljenim, jer ne uzimaju u obzir celokupnu ekonomsko-monetarnu sliku i spoljnotrgovinsku poziciju Republike Srbije.

Politika i režim deviznog kursa predstavljaju jednu od ključnih odluka i postavki centralnih banaka prilikom sprovođenja monetarne politike, sa snažnim uticajem na celokupnu ekonomsku politiku, naročito kod malih i otvorenih ekonomija, poput Srbije. Narodna banka Srbije poslednjih devet godina veoma uspešno sprovodi režim rukovođeno plivajućeg deviznog kursa, koji je u skladu s monetarnom strategijom Narodne banke Srbije, koja podrazumeva ciljanje inflacije. U skladu s tim, devizni kurs se formira slobodno, na osnovu ponude i tražnje deviza, a Narodna banka Srbije može da sprovodi intervencije na deviznom tržištu radi ublažavanja prekomernih kratkoročnih oscilacija kursa dinara prema evru, kao i radi očuvanja stabilnosti cena i finansijskog sistema i održavanja adekvatnog nivoa deviznih rezervi. Upravo takav režim deviznog kursa omogućava Narodnoj banci Srbije da vodi nezavisnu, kredibilnu i adekvatnu monetarnu politiku, u skladu s postojećim ekonomskim i tržišnim okolnostima u Srbiji.

Narodnoj banci Srbije nije poznato da se povećava broj zagovornika fiksnog kursa, kako navodite, niti bi takvi predlozi bili opravdani. Tzv. „nemoguće trojstvo”, koje je poznato svim ekonomistima, govori o tome da je nemoguće istovremeno imati fiksni devizni kurs, nezavisnu monetarnu politiku i slobodno kretanje kapitala. Moguće je imati maksimalno dve stvari istovremeno, ali ne i sve tri. Na primer, ukoliko bismo želeli nezavisnu monetarnu politiku i slobodno kretanje kapitala (što pozitivno deluje na strane investicije), ne bismo mogli imati fiksni devizni kurs. Fiksiranje dinara za evro značilo bi u praksi gubljenje nezavisnosti monetarne politike Narodne banke Srbije u odnosu na monetarnu politiku ECB-a, što bi znatno umanjilo manevarski prostor Narodne banke Srbije, naročito jer su mnogi šokovi iz međunarodnog okruženja dolazili poslednjih godina upravo iz zone evra (dužnička kriza zone evra, Bregzit i sl.). Na taj način umanjila bi se mogućnost Narodne banke Srbije da svojim instrumentima ublaži (apsorbuje) različite šokove, pre svega iz međunarodnog okruženja. Ovo je naročito važno jer se Srbija nalazi u fazi ubrzanog razvoja i uključena je u globalne spoljnotrgovinske odnose. Posledice ovakvog pristupa osetili bi u krajnjoj instanci kako domaći privrednici i korporativni sektor, tako i građani.

U slučaju režima fiksnog deviznog kursa, dolazi do izražaja i sukob različitih ciljeva ekonomskih politika – postaje znatno otežano ispuniti istovremeno ciljeve kao što su puna zaposlenost, održavanje visoke stope rasta, uravnotežena platnobilansna kretanja – naročito u slučaju realizacije velikih eksternih šokova, uz nemogućnost domaće valute da se prilagodi tim šokovima ukoliko za time postoje potreba. Pored toga, u slučaju režima fiksnog deviznog kursa, naročito posmatrano u dužem roku, realna tržišna vrednost domaće valute obično znatno više odstupa od ustanovljene fiksirane vrednosti, koju bi trebalo periodično prilagođavati. U slučaju fleksibilnih i rukovođeno plivajućih deviznih kurseva ove razlike su manje, što praktično znači da zvanični srednji kurs dinara prema evru odražava njegovu realnu vrednost (nije ni precenjen, ni potcenjen), jer ovakvi režimi omogućavaju postepeno, a ne naglo prilagođavanje deviznih kurseva tržišnim kretanjima.

Postojeći režim deviznog kursa omogućava Narodnoj banci Srbije dovoljno fleksibilnosti i prostora za vođenje odgovorne i kredibilne monetarne politike i sprovođenje odgovarajuće strategije kada je u pitanju devizni kurs.

Održavanje relativne stabilnosti dinara prema evru, kao referentnoj stranoj valuti, u okviru režima rukovođeno plivajućeg deviznog kursa optimalna je strategija za Srbiju, kojom se omogućava očuvanje stabilnosti cena, postiže izvesnost poslovanja, daje sigurnost domaćem finansijskom sistemu i stranim investitorima, uz istovremeno zadržavanje nezavisnosti monetarne politike i mogućnosti prilagođavanja jakim eksternim šokovima.

Ističem još jednom da je relativna stabilnost deviznog kursa u okviru režima rukovođeno plivajućeg deviznog kursa izuzetno važna za ostvarenje osnovnih ciljeva Narodne banke Srbije, ali i za celu srpsku ekonomiju. Narodna banka Srbije će nastojati da i u budućnosti očuva postignutu stabilnost, odnosno neće menjati postojeću strategiju, niti režim deviznog kursa, s obzirom na to da se upravo ovakva strategija, koja Narodnoj banci Srbije pruža dovoljno fleksibilnosti, pokazala kao najbolja u aktuelnim uslovima i daje najbolje rezultate, a ono što daje izuzetne rezultate ne treba i ne smemo menjati.

Kabinet guvernera