24.09.2021.

Portal Biznis.rs – pitanja u vezi s držanjem novca kod banaka u inostranstvu

Pitanja: Ko ima pravo (mogućnost) da čuva novac u inostranim bankama? Da li postoje posebni uslovi za rezidente koji žele da čuvaju novac u stranim bankama? Pod uslovom da inostrana banka prihvata otvaranje računa u dinarima, da li je dozvoljeno držati dinare na računu kod banke u inostranstvu?
 
Odgovor: Mogućnost da rezidenti Republike Srbije drže devize na računu kod banke u inostranstvu regulisana je podzakonskim aktom koji je donela Narodna banka Srbije na osnovu Zakona o deviznom poslovanju. Naime, Odlukom o uslovima pod kojima i načinu na koji rezidenti mogu držati devize na računu kod banke u inostranstvu predviđeno je da određene kategorije rezidenata – fizičkih lica mogu slobodno da drže devize kod banaka u inostranstvu (npr. domaći državljani zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, kao i misijama Republike Srbije u inostranstvu, lica koja se stručno usavršavaju u inostranstvu, građani s dvojnim državljanstvom, kao i oni koji borave u inostranstvu na osnovu radne ili boravišne vize, zatim lica koja su ostvarila penziju u zemljama s kojima Republika Srbija nema potpisan međudržavni sporazum, kao i vlasnici nepokretnosti u inostranstvu radi prodaje te nepokretnosti i sl.). S druge strane, Odlukom su eksplicitno propisani i slučajevi u kojima rezidenti, na osnovu prethodnog odobrenja Narodne banke Srbije, mogu držati devize na računu kod inostranih banaka, i to pretežno radi obavljanja određenih privrednih aktivnosti u inostranstvu (npr. za finansiranje investicionih i istraživačkih radova, finansiranje predstavništava i ogranaka u inostranstvu, izmirenje poreskih i drugih javnopravnih obaveza prema stranoj državi, korišćenje inostranog finansijskog kredita za plaćanja u inostranstvu, trgovanje hartijama od vrednosti u inostranstvu pod uslovom da je inostranim propisom predviđeno da se ovo trgovanje može vršiti samo preko računa kod inostrane banke i sl.).

Donošenjem Odluke nastojalo se, pre svega, da se pojedinim rezidentima koji imaju određene veze sa inostranstvom omogući da ostvare određena prava u inostranstvu, npr. da se školuju u inostranstvu, primaju inostranu penziju, prodaju nepokretnost u inostranstvu, da obezbede sredstva za boravak u inostranstvu, a ne da čuvaju novac u inostranstvu. Iz tog razloga, Odlukom je predviđeno da su ovi rezidenti dužni da, po prestanku razloga zbog kojih im je omogućeno da drže devize kod banaka u inostranstvu, preostala sredstva u roku od 30 dana vrate u Republiku Srbiju i zatvore te račune. Takođe, rezidenti koji drže devize na računu kod banke u inostranstvu na osnovu prethodnog odobrenja Narodne banke Srbije obavezni su da Narodnu banku Srbije izveštavaju o prometu sredstava na tim računima i nakon završetka privredne aktivnosti zbog koje drže devize u inostranstvu, odnosno isteka roka u kome im je odobreno da drže devize kod inostranih banaka sredstva na tim računima vrate u Republiku Srbiju.

Deviznim propisima nije predviđena mogućnost da rezidenti drže dinare na računima kod banaka u inostranstvu.

Na kraju želeli bismo da istaknemo da je liberalizacija kretanja kapitala, uključujući i depozitne poslove rezidenata u inostranstvu, proces koji se kontinuirano i dugoročno odvija, a sve radi sprečavanja naglih odliva kapitala koji bi mogli znatno da ugroze postignutu makroekonomsku i finansijsku stabilnost Republike Srbije. Iz tog razloga, nosioci domaće monetarne i ekonomske politike ovaj proces sprovode u kontinuitetu, postepeno, selektivno i odgovorno, u skladu sa strateškim dokumentima Republike Srbije i međunarodnim dokumentima na čije poštovanje se obavezala Republika Srbija, što je istovremeno u skladu i s najboljom međunarodnom praksom i iskustvima zemalja članica Evropske unije, koje su tek nakon pristupanja Evropskoj uniji u potpunosti liberalizovale depozitne poslove.

Kabinet guvernera