11.03.2022.

Guverner Jorgovanka Tabaković na sastanku s misijom Međunarodnog monetarnog fonda: U Srbiji radimo zajedno, jedan smo, i to provereni zid – brana za sve udare koji mogu doći

Guverner Jorgovanka Tabaković održala je danas sastanak s misijom Međunarodnog monetarnog fonda na temu monetarne politike i finansijskog sektora.

Na sastanku su analizirana aktuelna i očekivana kretanja, s posebnim osvrtom na dešavanja u međunarodnom okruženju, gde je uticaj virusa korona na svetska robna i finansijska tržišta dodatno pojačan efektom geopolitičkih tenzija.

„Važan faktor stabilnosti u Srbiji, što i ova kriza pokazuje, jeste stabilnost deviznog kursa i izvesnost u poslovanju koju ta stabilnost donosi. Kao ni tokom prethodnih epizoda povećanih međunarodnih rizika, tako ni tokom prethodne dve nedelje mi nismo dopustili da spoljni šokovi dovedu do prekomernih oscilacija deviznog kursa”, rekla je guverner Jorgovanka Tabaković. Ovu krizu smo dočekali spremno, jer smo se ponašali odgovorno u prethodnom periodu. Dočekali smo je sa izuzetno visokim nivoom deviznih rezervi od 16,5 milijardi evra (koliko su iznosile na kraju 2021. godine).

Guverner Jorgovanka Tabaković podsetila je na to da smo u poslednjem tromesečju prošle godine ostvarili visok tromesečni rast bruto domaćeg proizvoda od 7,0% međugodišnje, odnosno 1,7% desezonirano, zahvaljujući čemu u 2022. godinu ulazimo sa znatno višim „efektom prenetih tendencija” nego što smo prethodno očekivali. Prema proceni Narodne banke Srbije, taj efekat iznosi oko 2 procentna poena, tako da za ostvarenje projekcije rasta od 4,5% treba oko 2,5 procentnih poena od onoga što nazivamo „novim poslovima”, ali u uslovima aktuelnih nepovoljnih geopolitičkih događaja.

Guverner Jorgovanka Tabaković podsetila je i na to da je izvoz robe i usluga prošle godine dostigao rekordnih 28,6 milijardi evra, odnosno 53,6% bruto domaćeg proizvoda, što se svakako duguje oporavku tražnje, ali se u velikoj meri duguje i efektu povećane izvozne ponude, odnosno novih izvoznih kapaciteta. „U uslovima gde su pojedine grane industrije i dalje na udaru problema u globalnim lancima snabdevanja, ovakav rezultat po pitanju izvoza ne bi ni bio moguć bez otvaranja novih kapaciteta”, ocenila je ona.

„Neto strane direktne investicije u 2021. godini ne samo da su bile dovoljne da u celosti pokriju tekući deficit već je ta pokrivenost dostigla 155%, što je najviše u proteklih pet godina. I bruto strane direktne investicije su sa 3,9 milijardi evra bile na rekordnom nivou, a i u prva dva meseca ove godine njihovi prilivi su na sličnom nivou kao i prošle, rekordne godine”, rekla je guverner Jorgovanka Tabaković.

S članovima misije diskutovano je i o dodatnom rastu cena nafte i cena primarnih poljoprivrednih proizvoda na svetskom tržištu, u svetlu geopolitičkih dešavanja. Pojašnjen je program koji je u Srbiji donet za zaštitu stanovništva i privrede od efekata koji mogu da se jave na strani ponude, kao i cenovnih efekata, i ukazano na to da i preliminarne analize koje su u međuvremenu rađene pokazuju da će i pod novonastalim okolnostima inflacija imati opadajuću putanju do kraja godine. Istovremeno, bazna inflacija, na koju mere monetarne politike najviše utiču, zahvaljujući očuvanoj relativnoj stabilnosti deviznog kursa i u uslovima pandemije, bila je znatno niža od ukupne inflacije i iznosila je 4,1% međugodišnje.

Guverner Jorgovanka Tabaković podsetila je i na to da je, zbog povećanih troškovnih pritisaka u međunarodnom i domaćem okruženju, potrebe da se utiče na inflaciona očekivanja tržišnih subjekata i ograniče sekundarni efekti na cene ostalih proizvoda i usluga, Narodna banka Srbije prošle godine započela prilagođavanje monetarnih uslova. „Referentnu kamatnu stopu zadržali smo na nivou od 1,0%, a povećavanjem prosečne ponderisane kamatne stope na reverznim repo aukcijama, kao i procenta viškova dinarske likvidnosti koji se povlače putem ovih aukcija, pooštravamo monetarne uslove, jer to omogućava postojeći fleksibilan okvir monetarne politike. Prosečna ponderisana kamatna stopa na poslednjoj repo aukciji održanoj ovog meseca iznosila je 0,90%, čime se približila referentnoj kamatnoj stopi i bila za 79 baznih poena viša nego početkom oktobra prošle godine, kada je započet proces pooštravanja monetarnih uslova”, istakla je ona.

Na aktuelna dešavanja koja su uslovljena geopolitičkim tenzijama princip reagovanja Narodne banke Srbije, kako je istakla guverner Jorgovanka Tabaković, ostaje isti – blagovremenost i adekvatnost:

  • Nije pitanje da li Narodna banka Srbije ima dovoljno instrumenata i da li će reagovati. Narodna banka Srbije već deluje kontinuirano kako bi stabilnost bila očuvana. Ovu krizu dočekali smo s rekordno visokim nivoom deviznih rezervi od 16,5 milijardi evra i imamo sasvim dovoljno sredstava i umeća da očuvamo stabilnost, koja nema alternativu;
  • Slučaj Sberbank grupe pravi je primer kako mi reagujemo, jer smo stabilnost zaštitili za manje od 48 sati, te štediše Naše AIK banke znaju da su njihovi ulozi sigurni;
  • Sve banke posluju normalno i raspolažu dovoljnom količinom i dinarskih i deviznih sredstava, kao i efektivnog stranog novca u svim valutama za koje postoji tražnja na domaćem tržištu, i u stanju su da odgovore na sve zahteve i potrebe svojih klijenata;
  • Od početka godine devizna štednja nastavlja da raste, tako da nema nikakve bojazni da bi moglo biti ugroženo redovno snabdevanje banaka potrebnim deviznim sredstvima, a time ni klijenata banaka;
  • Narodna banka Srbije poslednjih dana pojačano snabdeva banke stranom efektivom, a u skladu s potrebama takvo snabdevanje nastaviće se i u narednom periodu;
  • Narodna banka Srbije je obezbedila da se snabdevanje banaka stranom efektivom realizuje u istom danu, tako da se isporuke realizuju u roku od svega nekoliko sati nakon ispostavljanja zahteva banaka;
  • Na raspolaganju imamo i druge instrumente koje smo koristili tokom eskalacije krize, a kojima bankarski sektor snabdevamo dinarskom i deviznom likvidnošću. U slučaju potrebe, i njih ćemo koristiti. Ne očekujemo, ali smo spremni;
  • Pored toga što imamo izuzetno visoke devizne rezerve, vodimo računa i o njihovoj strukturi. Obezbedili smo dovoljan iznos strane gotovine (efektive) u trezorima, tako da sada nesmetano i u rekordnom roku snabdevamo bankarski sektor usled pojačane tražnje građana;
  • Pored redovne kontrole, Narodna banka Srbije vrši i pojačanu i sveobuhvatnu kontrolu menjačkog poslovanja, kako bi se utvrdilo da li eventualno neke menjačnice zloupotrebljavaju ovu situaciju i primenjuju kurseve koji nisu u skladu s propisima koje je donela Narodna banka Srbije. Prema regulativi Narodne banke Srbije, kupovni i prodajni kurs za evro mogu odstupati od zvaničnog srednjeg kursa Narodne banke Srbije za ±1,25%. Pored toga, menjačnice mogu da uračunaju i proviziju do 1% od kupovnog i prodajnog kursa, iako većina menjačnica to ne radi, uz obavezno isticanje takve informacije. Izlazak van ovog raspona građani treba odmah da prijave Narodnoj banci Srbije.

„Narodna banka Srbije godinama unazad dokazuje da ima dovoljno sredstava, znanja, umeća i iskustva da održi stabilnost ne samo na deviznom, već na celokupnom finansijskom tržištu i tako ćemo nastaviti da radimo i u narednom periodu”, poručila je guverner Jorgovanka Tabaković.

Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda ocenili su na sastanku da u Srbiji postoji dobar sistem upravljanja u kriznim situacijama, što će svakako uključiti u svoje projekcije za Srbiju i tokom ove krize uzrokovane aktuelnim geopolitičkim kretanjima.

Dodali su i da je veliki broj institucija pohvalio Narodnu banku Srbije za brzu i efikasnu reakciju povodom dešavanja u vezi sa Sberbank grupom, čime je poverenje u sistem još jednom opravdano.

Kabinet guvernera