21.07.2022.

Kurir – pitanja u vezi s najavljenim poskupljenjem bankarskih usluga

Pitanja: Da li je Narodna banka Srbije upoznata s najavom novog poskupljenja usluga komercijalnih banaka? Ako jeste, koje sve konkretne usluge, naknade i provizije će poskupeti i za koliko?

Da li je, prema mišljenju Narodne banke Srbije, opravdano uvođenje novih naknada i poskupljenje postojećih u bankarskom sektoru Srbije? Može li i na koji način Narodna banka Srbije sprečiti komercijalne banke da poskupljuju usluge? Da li će i šta preduzeti da građane zaštiti od samovoljnog poskupljenja usluga u bankarskom sektoru? Kako građani treba da postupe kada se suoče s poskupljenjem usluga banke čiji su klijenti?

Odgovor: Obaveštavamo vas da Narodna banka Srbije, kao ni druge centralne banke u svetu, svojim propisima i odlukama ne utvrđuje konkretnu visinu naknada koje naplaćuju pružaoci platnih usluga.

Zakonom o platnim uslugama predviđeno je da pružalac platnih usluga ima pravo da korisniku platnih usluga naplati naknadu. Odredbe propisa kojim se uređuje ovo pitanje u skladu su sa odredbama relevantnih propisa Evropske unije, kao i drugih razvijenih zemalja. Naknada koju pružalac platnih usluga naplaćuje korisniku za pruženu uslugu sastavni je deo ugovora koji su zaključili banka i korisnik (po pravilu iskazana u Tarifi naknada). Narodna banka Srbije, u okviru svoje kontrolne funkcije, ali i u postupcima po pritužbama korisnika, nadzire da li se banka pridržava propisa i odredaba ugovora zaključenih s korisnicima.

Visina naknade koju banka naplaćuje svojim korisnicima jedan je od bitnih uslova pod kojima banka pruža određenu platnu uslugu, a to je i obavezni element okvirnog ugovora o platnim uslugama. U skladu sa Zakonom o platnim uslugama, banke imaju obavezu da o promenama naknada informišu svoje korisnike pismenim putem, i to dostavljanjem predloga izmena okvirnog ugovora najmanje dva meseca pre predloženog datuma početka njegove primene. Banka je dužna da istovremeno s dostavljanjem predloga obavesti korisnika platnih usluga o njegovom pravu da pre dana početka primene predloženih izmena i dopuna može da raskine okvirni ugovor bez plaćanja naknade i drugih troškova ako ne prihvati taj predlog.

Narodna banka Srbije, kao i druge centralne banke razvijenih zemalja, ne utiče direktno na visinu naknada koje pružaoci platnih usluga naplaćuju svojim klijentima, ali nastoji da te naknade učini što je moguće jasnijim i vidljivijim za korisnike bankarskih usluga, kao i lakšim za poređenje između više pružalaca platnih usluga. Zadatak centralnih banaka jeste da korisnicima obezbede adekvatno informisanje u predugovornoj fazi, kako bi oni mogli doneti odgovarajuću odluku o tome koje će (i čije) platne usluge koristiti. Kako bi građanima i privredi što više pojednostavili donošenje odluke u vezi sa izborom pružaoca platnih usluga, na internet prezentaciji Narodne banke Srbije omogućen je pregled naknada pružalaca platnih usluga povezanih s platnim računima, gde korisnici mogu prema određenim kriterijumima razmotriti ponude više pružalaca platnih usluga za iste ili slične platne usluge. Više informacija o pomenutom pregledu naknada, kao i pretragu u okviru tog pregleda, možete dobiti na sledećem linku: https://nbs.rs/sr_RS/novac-i-placanja/platne-usluge/naknade/.

Pored navedenog, Narodna banka Srbije je propisala standardizovan obrazac pregleda usluga i naknada (obrazac PUN), koji sadrži spisak usluga s liste reprezentativnih usluga povezanih s platnim računom i pojedinačne naknade za svaku od tih usluga koju pružalac platnih usluga ima u ponudi. Pružalac platnih usluga dužan je da pregled dostavi korisniku u predugovornoj fazi i na njegov zahtev, kao i da obrazac učini lako dostupnim u svojim prostorijama i na internet prezentaciji. Takođe, Narodna banka Srbije je propisala i standardizovan obrazac izveštaja o naplaćenim naknadama za usluge povezane s platnim računom (obrazac INK), koji sadrži sve naknade koje je pružalac platnih usluga naplatio korisniku u toku kalendarske godine za pružene usluge u okviru određenog platnog računa odnosno paketa platnog računa.
Podsećamo da u našoj zemlji trenutno posluju 22 banke, te da korisnici platnih usluga, ako nisu zadovoljni načinom na koji im njihov pružalac platnih usluga pruža usluge ili visinom naknada koje im naplaćuje za pružene usluge, mogu izabrati drugog pružaoca platnih usluga za kojeg procene da više odgovara njihovim potrebama ili da bi im pružio povoljnije uslove.

Na kraju, ističemo da Narodna banka Srbije očekuje od banaka u Republici Srbiji da sprovode održivu i odgovornu poslovnu politiku, kao i da ocene opravdanost povećanja cena određenih naknada i usluga. Narodna banka Srbije kontinuirano prati situaciju u finansijskom sektoru i po potrebi, u okviru svoje kontrolne funkcije, preduzimaće aktivnosti, pre svega radi sprečavanja negativnih efekata po stabilnost finansijskog sistema. U skladu s navedenim, Narodna banka Srbije će nastojati da banke i drugi pružaoci usluga, pored održanja stabilnosti svog poslovanja i poboljšanja kvaliteta svojih usluga, dodatnu pažnju posvete daljem obezbeđenju dugoročno održivog poslovnog odnosa s klijentima, građanima i privredom.

Kabinet guvernera