03.09.2022.

Alo – pitanja u vezi sa uticajem rasta Euribora na rate stambenih kredita

Pitanja: Da li je tačno da je Euribor oborio desetogodišnji rekord i da je danas viši nego u aprilu 2012. godine? Ukoliko je to tačno, koja mu je sada vrednost? Kako će to uticati na rate stambenih kredita (postoje najave da bi krajem godine mogle da poskupe za 50 evra)?

Odgovor: Rast referentne kamatne stope Evropske centralne banke od 50 baznih poena u julu odrazio se i na kamatne stope na tržištu novca u zoni evra. Tako je tromesečni Euribor u proseku u julu bio tek neznatno pozitivan (0,04%), dok je u avgustu u proseku iznosio 0,39%, što je najviši nivo nakon jula 2012. godine.

Kada je reč o ratama stambenih kredita koji su indeksirani u evrima, očekuje se da će po tom osnovu doći do njihovog rasta, i to kod kredita odobrenih po varijabilnim kamatnim stopama, koji čine oko 80% stambenih kredita odobrenih stanovništvu, dok u slučaju kredita odobrenih po fiksnoj kamatnoj stopi neće doći do promene anuiteta. Novi iznos rata za kredite odobrene po varijabilnoj kamatnoj stopi zavisi od vrednosti glavnice, visine kamatne stope, kao i od toga kada je kredit inicijalno uzet i na koji period, jer se menja struktura glavnice i kamate tokom otplatnog perioda i ne može se tačno reći koliko će biti povećana rata svakog pojedinačnog kredita. Iznos povećanja rata na stambene kredite do kraja godine svakako će zavisiti i od toga kojom brzinom će Evropska centralna banka zaoštravati monetarnu politiku u narednom periodu, koja će zavisiti i od projekcije inflacije, ali i od izgleda privrednog rasta zone evra. Ipak, s obzirom na povoljnu makroekonomsku perspektivu Srbije i očuvan kreditni rejting Srbije, povećanje kamatnih stopa s tržišta novca ne mora u potpunosti da se prelije na rast kamatnih stopa na nove kredite i u našoj zemlji, jer je u uslovima visoke konkurencije banaka na domaćem tržištu moguće očekivati da deo povećanja troškova izvora finansiranja banke kompenzuju sniženjem svojih marži.

Kabinet guvernera