05.05.2023.

Večernje novosti – pitanja u vezi s dečjom štednjom

Pitanja: Zanima nas procedura oko otvaranja računa i vođenja štednje za maloletne građane. Koleginici su u jednoj banci rekli da bi, ako otvori štedni račun za decu, za svaku eventualnu isplatu morala da obezbedi dozvolu Centra za socijalni rad. Da li postoje jedinstveni propisi kako se otvaraju računi i čuva štednja za decu ili je to pitanje politike banaka? Da li moraju oba roditelja da prisustvuju otvaranju računa? Da li zaista nije moguće podići novac bez odobrenja Centra za socijalni rad i šta se njim dokazuje? Da li takva pravila važe za sve maloletnike ili do nekog uzrasta?

Odgovor: Banka u skladu s propisima i svojim internim aktima otvara štedni račun i utvrđuje uslove dečje štednje. Pitanja u vezi s vršenjem roditeljskog prava, pravima deteta pod roditeljskim staranjem, imovinskim odnosima roditelja i deteta, kao i odnos staratelja i štićenika (dete bez roditeljskog staranja ili punoletno lice koje je lišeno poslovne sposobnosti) uređena su Porodičnim zakonom, za čije je tumačenje nadležno Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. U vezi s postavljenim pitanjima, pritom ne ulazeći u nadležnost navedenog ministarstva, ukazujemo na relevantne odredbe Porodičnog zakona.
 
Porodičnim zakonom propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost da zastupaju dete u svim pravnim poslovima i u svim postupcima izvan granica poslovne i procesne sposobnosti deteta (zakonsko zastupanje) i u svim postupcima u granicama poslovne i procesne sposobnosti deteta, osim ako nije drugačije određeno zakonom (voljno zastupanje), kao i da imaju pravo da preduzimaju pravne poslove kojima upravljaju i raspolažu prihodom koji je steklo dete mlađe od 15 godina.

Poslovna sposobnost deteta (maloletnika) takođe je bliže uređena Porodičnim zakonom, tako da, kada su u pitanju maloletnici koji nisu poslovno sposobni, pravne poslove zaključuju i potpisuju zakonski zastupnici – roditelj ili staratelj deteta, čiji identitet banka utvrđuje u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i pribavlja neophodne podatke i javne isprave kojima se dokazuje svojstvo zakonskog zastupnika (izvod iz matične knjige rođenih ili rešenje organa starateljstva), čije kopije čuva u skladu s navedenim Zakonom.

Porodični zakon bliže uređuje upravljanje imovinom deteta, kao i ograničenja u vezi s raspolaganjem tom imovinom, te propisuje da dete samostalno raspolaže imovinom koju stekne radom, a da je pravo i dužnost roditelja da upravlja imovinom deteta koju ono nije steklo radom, te s tim u vezi raspolaganje pokretnom imovinom velike vrednosti roditelji mogu preduzimati samo uz prethodnu ili naknadnu saglasnost organa starateljstva, pri čemu Porodičnim zakonom nije definisan iznos novca koji se može smatrati pokretnom imovinom velike vrednosti, tako da prilikom tumačenja navedene odredbe i njene primene u praksi organ starateljstva uzima u obzir okolnosti koje se odnose na konkretan slučaj.
 
Dakle, ne postoje posebni propisi kojima se definišu način i uslovi otvaranja računa i polaganja depozita u ime i za račun maloletnika, već se primenjuju propisi koji se primenjuju na sva fizička lica (pre svega Zakon o platnim uslugama i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga), uz pomenuta ograničenja propisana Porodičnim zakonom u pogledu raspolaganja novcem na računima maloletnika. Napominjemo da banke imaju pravo da svojom poslovnom politikom urede način i uslove pod kojima pružaju usluge određenim klijentima, pa tako i maloletnim licima, i u skladu s Porodičnim zakonom imaju pravo da ugovore da se novcem veće vrednosti može raspolagati samo uz saglasnost Centra za socijalni rad.
 

 

Kabinet guvernera