11.08.2023.

RT Balkan - pitanja u vezi sa razlozima zbog kojih banke odbijaju klijentima zahteve za kredit

Pitanja: Da li je banka dužna da obavesti klijenta koji je razlog za neodobravanje kredita? Da li banka može sama da propiše uslove pod kojima odobrava pozajmice ili postoje pravila koja moraju da poštuju sve banke? U poslednje vreme bilo je prijava klijenata da su odbijeni za kredit zbog toga što su plaćali klađenje na utakmice karticom. Da li to može biti razlog da kredit ne bude odobren? Da li su banke pooštrile uslove kreditiranja u poslednjoj godini dana? Koji su najčešći razlozi zbog kojih im pozajmice ne budu odobrene?

Odgovor: Banke su dužne da uspostave i svojim unutrašnjim aktima urede odgovarajući kreditni proces i da u okviru tog procesa urede kriterijume i principe za odobravanje kredita i svih drugih plasmana klijentima. Pri donošenju odluke o odobravanju kredita, banke su dužne da procene kreditnu sposobnost svakog pojedinačnog dužnika, kao i druge relevantne faktore. Takođe, banke slobodno odlučuju o izboru klijenta, u skladu sa svojim unutrašnjim aktima i sopstvenim procenama rizičnosti klijenta.

Radi navedenih procena, banka je, u skladu s propisima Narodne banke Srbije, dužna da formira kreditni dosije dužnika, koji, pored statusne dokumentacije o klijentu – fizičkom licu, treba da sadrži i dokumentaciju o izmirivanju obaveza dužnika prema banci u toku poslednjih 12 meseci (osim ako se radi o novim dužnicima banke), dokaze o zaposlenju i zaradi ili penziji dužnika u poslednja tri meseca koje je izdao i overio poslodavac / podatke iz evidencije banke o uplati zarade ili penzije, odnosno podatke o drugim redovnim mesečnim prihodima, tzv. izveštaj iz Kreditnog biroa, dokumentaciju u vezi sa sredstvima obezbeđenja potraživanja i sve druge podatke koje će banci omogućiti da na temelju navedenih procena donese odluku o eventualnom odobrenju kredita.

Dakle, propisima Narodne banke Srbije predviđen je minimum dokumentacije koju banke treba da pribave od potencijalnih klijenata kako bi razmatrale podnete kreditne zahteve, a sve radi adekvatnog i efikasnog upravljanja rizikom od neizmirenja obaveza nakon odobravanja kredita. Svakako, imajući u vidu da je konačna ocena rizičnosti potencijalnog klijenta na samoj banci, banke su slobodne da svoja kreditna dosijea o dužnicima upotpune, zahtevajući i dodatnu dokumentaciju u postupku odobravanja kredita, kako bi prikupile potpune i tačne podatke neophodne za pravilnu procenu kreditne sposobnosti tog dužnika, procenu mogućnosti naplate potraživanja i kvaliteta sredstava obezbeđenja.

Dodatno ukazujemo na odredbu Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga kojom je propisano da, ako je zahtev za kredit odbijen na osnovu uvida u izveštaj Kreditnog biroa, banka je dužna da korisnika, bez naknade, odmah pismeno obavesti o podacima iz tog izveštaja.

Kada je reč o tome da li su banke pooštrile uslove kreditiranja u poslednjoj godini dana, rezultati ankete o kreditnoj aktivnosti, koju Narodna banka Srbije redovno sprovodi, pokazuju da je ocena banaka da su uslovi po kojima su odobravani krediti u prethodnoj godini dana umereno pooštreni, što je najvećim delom posledica viših troškova izvora finansiranja banaka, na koje se, između ostalog, odražava zaoštravanje monetarnih uslova Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke radi suzbijanja inflatornih pritisaka.

Kabinet guvernera