05.01.2024.

Svet bankarstva i investicija, decembar 2023. – pitanja u vezi sa uvođenjem elektronskih menica

Pitanja: Najavili ste da u prvom tromesečju 2024. godine treba da zaživi Centralni registar elektronskih menica. Da li će uvođenje elektronske menice značiti da menica u papirnom obliku više neće postojati? Koliko je trenutno menica registrovano? Imate li podatak na koji iznos ukupnog duga, s obzirom na to da se (bar kada je reč o građanima) iznos obezbeđenog potraživanja ne unosi u menicu? (Ako imate podatke o obezbeđenom potraživanju, molim vas za razdvojene podatke za građane i za privredu.) Kako će se popunjavati elektronske menice? Da li će se menice popunjavati na isti način kada je dužnik građanin i kada je dužnik preduzeće (ili bilo koje drugo pravno lice)? Na koji način će se elektronske menice poništavati kada dužnik vrati dug po osnovu kojeg je menica izdata? Da li će se ubrzati naplata duga? Da li će dužnik imati uvid u svoje podatke u registru menica? Ako će se elektronske menice odnositi i na građane, da li će biti potrebno da građanin koji želi da uzme kredit ima i kvalifikovan elektronski potpis? Šta će od tehničkih i drugih uslova još biti potrebno građanima, a šta privredi da bi mogli izdavanjem menice da garantuju za otplatu duga? Kako će se sprečavati potencijalne zloupotrebe u ovoj oblasti?

Odgovor: Papirne menice će i dalje postojati i moći će da se koriste i registruju posredstvom banaka, kao što je to i sada slučaj. Važno je razumeti da namera Narodne banke Srbije nije da se ukine korišćenje papirnih menica, već da se radi dalje digitalizacije finansijskih usluga i poslovanja u našoj zemlji omogući da elektronske menice (e-menice) budu još jedan način na koji korisnici mogu da izdaju i prenose menice. Korisnici koji budu želeli da koriste e-menice moći će da tu uslugu dobiju od svoje banke bez plaćanja posebnih naknada za njenu aktivaciju, a banke će biti u obavezi da prihvate e-menice kao sredstvo obezbeđenja (npr. po kreditnim poslovima) od onih klijenata koji budu želeli da ih koriste.

U Registru menica i ovlašćenja, čiji će sastavni deo biti i Centralni registar e-menica, trenutno je registrovano ukupno 8.423.038 menica, pri čemu ističemo da se u ovom trenutku u registru vode samo menice pravnih i fizičkih lica koja obavljaju delatnost, a ne i građana. Najveći deo menica registrovan je kao blanko menice – bez upisanog meničnog iznosa, dok je samo 3.700 menica registrovano kao potpune menice – sa upisanim meničnim iznosom. Kada se radi o registrovanim potpunim menicama, njihov najveći broj (3.642) popunjen je meničnim iznosom u dinarima.

E-menice će se popunjavati i koristiti putem posebne korisničke aplikacije (Centralni registar e-menica), kojoj će korisnici pristupati preko svojih naloga elektronskog ili mobilnog bankarstva. Tokom popunjavanja e-menica biće jasno prikazana polja, pri čemu će kod odgovarajućih polja postojati i kratka uputstva i pojašnjenja značenja, čime će se smanjiti mogućnosti grešaka. Menice će se popunjavati na isti način i kada je dužnik građanin i kada je dužnik preduzeće.

Kada dužnik vrati dug po osnovu kojeg je e-menica izdata, moći će od svog poverioca da u aplikaciji zatraži brisanje te e-menice. Poverilac će moći da zahtev prihvati i da se e-menica izbriše bez plaćanja bilo kakve naknade. Pored toga, poverilac će i bez zahteva dužnika moći i sam da besplatno izbriše e-menicu po kojoj mu je plaćen dug. Ako poverilac ne bi izbrisao e-menicu po kojoj je plaćen dug, dužnik će moći, kao i sada, da u postupku pred sudom zahteva poništenje menice, a Narodna banka Srbije će, kada dobije pravnosnažnu odluku suda o poništenju e-menice, automatski brisati takvu e-menicu.

Naplata duga će se ubrzati, jer će poverilac moći da korišćenjem aplikacije elektronski dostavi nalog za naplatu banci dužnika (dakle, bez obaveze fizičkog odlaska u banku), a banka dužnika će imati obavezu da odgovori na taj nalog u propisanom, relativno kratkom roku (u skladu s Terminskim planom rada Centralnog registra e-menica), uz naznaku da li je nalog za naplatu prihvaćen i – ako je prihvaćen – da li je izvršen s računa dužnika kod te banke ili je Narodnoj banci Srbije poslat nalog za prinudnu naplatu (ako na računu dužnika – pravnog lica / preduzetnika kod banke kojoj je poslat nalog za naplatu nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga). Po prijemu naloga za prinudnu naplatu koji banka dostavi Narodnoj banci Srbije, blokiranje svih računa dužnika i prinudna naplata obaviće se efikasno i brzo, kao i do sada.

Dužnik će u okviru svog naloga u aplikaciji imati pregled stanja/statusa svih e-menica koje je izdao, što uključuje i podatke o korisniku/poveriocu kod koga se određena e-menica trenutno nalazi, zatim podatke o tome kako je taj korisnik popunio odnosno dopunio podatke na e-menici koji nisu bili popunjeni prilikom njene registracije i prvog prenosa ili podatke o tome da je poslat nalog za prinudnu naplatu po određenoj e-menici.

Budući da je Zakonom o menici propisano da je potpis dužnika obavezan element menice, kao i radi što boljeg funkcionisanja aplikacije i olakšanog korišćenja (bez obzira na to da li je izdavalac e-menice građanin ili pravno lice / privredno društvo), e-menice će moći da se potpisuju samo kvalifikovanim elektronskim potpisom, i to korišćenjem usluge potpisivanja na daljinu (tzv. cloud potpisivanje), kao najsavremenije usluge ovog tipa. To praktično znači da će korisnicima za potpisivanje e-menica biti dovoljno samo da imaju nalog elektronskog ili mobilnog bankarstva, kao i mobilni telefon na kome je instalirana aplikacija za daljinsko elektronsko potpisivanje. Neće biti potrebe da ispunjavaju druge posebne tehničke uslove, niti da koriste posebne uređaje, npr. smart kartice, USB tokene ili druga, relativno komplikovana rešenja. Napominjemo i da uslugu potpisivanja na daljinu trenutno nude tri pružaoca ove usluge, pri čemu je u ovom trenutnu naglasak Narodne banke Srbije da se u samom početku rada aplikacije omogući potpisivanje e-menice korišćenjem rešenja Kancelarije za IT i e-upravu, tj. korišćenjem aplikacije ConsenID, koja se trenutno koristi i za identifikaciju i korišćenje različitih elektronskih usluga organa državne uprave. Međutim, namera je da se potpisivanje e-menica u dogledno vreme omogući i preko drugih pružalaca usluge kvalifikovanog elektronskog potpisa na daljinu.

Zloupotrebe će, između ostalog, biti sprečene time što će aplikaciji moći da pristupaju samo identifikovani korisnici, koji su klijenti banaka (posredstvom usluga elektronskog i mobilnog bankarstva), da će se potpisivati kvalifikovanim elektronskim potpisom, što znači da će vreme i tačan potpisnik biti zabeleženi elektronskim putem i potvrđeni od pružaoca usluge, zatim time što će sve bitne radnje vezane za e-menice (registracija, prenos, avaliranje ili brisanje) morati da budu potvrđene i od banke korisnika, te da će se svi bitni podaci i radnje vezane za određenu e-menicu beležiti i čuvati centralizovano u okviru aplikacije (tj. Centralnog registra e-menica), čiji je rad pod kontrolom Narodne banke Srbije, što će samo po sebi onemogućiti izmene ili lažiranje podataka.

Kabinet guvernera