26.03.2025.
Dobar dan svima,
Pre nego smo ušli, kratko smo se videli i doneli generalan zaključak, koji želimo da podelimo sa vama, a to je da sve tradicije koje obeležavaju institucije i narode nose posebnu poruku. Naš novi prijatelj, gospodin Đevad, i moja Jelena, koja je u publici a koja je s Kosova i Metohije, posebno su nas motivisali da razgovaramo o običajima iz naših krajeva, što smo povezali s tradicijom predstavljanja Izveštaja o tranziciji u Narodnoj banci Srbije, koja se nastavlja od 2007. godine, kao što nastavljamo sve dobre tradicije. Ovde vidim mnoga draga lica koja me podsećaju na to da dobri ljudi traju i da dobri običaji treba da traju, i vrlo sam srećna što se ti dobri stari običaji oplemenjuju ljudima. I naša saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj nastavlja da traje.
Svi vi znate da Narodna banka Srbije nije organizator ovog događaja, već je to Evropska banka za obnovu i razvoj, koja decenijama radi ovaj izveštaj, ali smo mi domaćini.
Ovom prilikom ja želim da pozdravim ovde prisutne predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj – svima dobro poznatog gospodina Kolanđelija, koji će govoriti o aktivnostima Banke u Srbiji. Pozdravljam i gospodina Sanfeja, zaduženog za ekonomsku strategiju i politike, koji će se osvrnuti na ekonomska kretanja. A s nama je danas i gospodin Aksoj, moj dragi Đevad, kojem sam rekla da ljude dekodiram po osmehu, a on je prošao sve kvalifikacije i filtere ne samo po izuzetnoj biografiji koju je uspeo da napravi za ovako kratko vreme i u ovim mladim godinama nego po osmehu koji ima. Po osmehu koji govori o znanju i o čoveku, a ja mislim da ćete se vi u to uveriti. On će predstaviti nalaze Izveštaja o tranziciji za 2024–2025. godinu na temu „Usmeravanje industrijske politike”.
Uvažene kolege,
Na početku dajem zaključak:
Nekada zastupljene u velikim i razvijenijim ekonomijama, danas industrijske politike imaju sve veću zastupljenost i u ekonomijama u usponu. Menjaju se u skladu s globalnim izazovima poput zelene i tehnološke tranzicije, ali i u skladu s rizicima po osnovu rastućih geopolitičkih tenzija, rasta protekcionizma u svetu i fragmentacije svetskog tržišta. Govorimo o izazovima koji zahtevaju strateško restrukturiranje privreda.
Činjenica je da u periodu od pandemije virusa korona države aktivno intervenišu u ekonomskim tokovima. Koriste se brojni instrumenti poput subvencija, poreskih olakšica i javnih investicija, uz fokus na sektore od strateškog značaja, kao što su obnovljivi izvori energije, digitalna tehnologija i veštačka inteligencija.
Ja se danas neću baviti činjenicom da takozvane „velike sile” u pohodu za tehnološkom i ekonomskom dominacijom koriste brojne druge instrumente. Umesto toga, ja ću danas izneti samo nekoliko činjenica o tome gde je Srbija u pogledu nove industrijske politike i strukturnih reformi.
Počinjem konstatacijom da nova industrijska politika Srbije ima za cilj podsticanje strukturnih promena u industriji, s naglaskom na proizvodnju robe i usluga s većom dodatom vrednošću, modernizaciju, integraciju u globalne lance vrednosti i razvoj ekonomije zasnovane na znanju.
Politike koje se vode i sprovode u funkciji su tog cilja.
Srbija posebnu pažnju posvećuje digitalizaciji i automatizaciji, kao i ulaganju u tehnološki razvoj, što jesu važni faktori rasta produktivnosti i konkurentnosti naše privrede.
Ovi ciljevi deo su i investicionog programa „Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027”. Zbog toga uvek ističemo, a ja ću i danas ponoviti, da je ceo program značajno širi od međunarodne izložbe. Infrastrukturni projekti koji su njegov deo imaće direktne i indirektne pozitivne efekte na privredni rast i u dužem roku.
Država je kao jedan od prioriteta postavila i izgradnju naučno-
-tehnoloških parkova i startap centara u svim većim regionalnim centrima, kao i poslovnih inkubatora koji povezuju akademsku i poslovnu zajednicu, kao primer razvoja ekonomije zasnovane na znanju.
Dalje, rastuća tražnja za energijom podrazumeva i povećanje proizvodnih kapaciteta i reforme u energetskom sektoru. Prilagođavanja su neophodna i u domenu energetske tranzicije ka klimatskoj neutralnosti i dekarbonizaciji, što je Srbija već započela usvajanjem integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
Jedna od tema Izveštaja o tranziciji jesu i regionalne nejednakosti i značaj njihovog smanjenja. Za Srbiju se ističe da su slobodne ekonomske zone koncentrisane u manje razvijena područja upravo u cilju smanjenja regionalnih nejednakosti. Uspostavljanjem dobre infrastrukture, poput puteva, železnice, struje i interneta, stvorena je mogućnost da se lakše usmere i investicije i otvore fabrike u manje razvijenim regionima Srbije. Ovakva politika doprinela je smanjivanju regionalne nejednakosti u dohotku, što podaci potvrđuju. Primera radi, za poslednjih deset godina, u regionu južne i istočne Srbije broj zaposlenih povećan je za 50 hiljada, a u regionu centralne i zapadne Srbije za oko 66 hiljada lica.
I podrška poslovanju mikropreduzeća, malih i srednjih preduzeća jeste i ostaje važna. U Srbiji Ministarstvo privrede ima brojne programe za podsticanje preduzetništva, razvoj inovacija i podršku izvozu. I digitalizacija javne uprave jeste važan korak na planu uštede vremena i veće efikasnosti u radu preduzeća.
Ipak, ja ću i danas da ponovim da su za dalji rast i razvoj svake ekonomije i društva, uključujući i našu, ključni stabilnost i izvesnost poslovanja. Povoljan poslovni ambijent, politička, makroekonomska i finansijska stabilnost neophodan su preduslov daljeg rasta investicija, a time i kreiranja novih radnih mesta.
Mi smo u Srbiji kreirali upravo takvo okruženje, o čemu svedoči i činjenica da smo u oktobru prošle godine zvanično dobili kreditni rejting investicionog ranga! Čestitam svima!
I ovaj istorijski uspeh rezultat je timskog rada predsednika, Vlade Republike Srbije i Narodne banke Srbije i pripada svim našim građanima. Ja ću ovde iskoristiti priliku da podelim s vama informaciju da nam je J.P. Morgan najavio rebalansiranje portfolija obveznica koje čine njihove indekse, a koje će se realizovati 31. marta. Najavljeno je da će naše nove desetipogodišnje dinarske obveznice od tada biti deo indeksa J.P. Morgan, što će biti peta dinarska hartija koja je uključena u taj indeks. I na to smo ponosni jer to znači da ne stajemo, već nastavljamo dalje.
Ja ću da podsetim da je rast našeg bruto domaćeg proizvoda od 3,9% u 2024. godini bio u samom vrhu u Evropi, vođen investicijama u osnovna sredstva i privatnom potrošnjom. Rastu investicija doprineli su rekordna profitabilnost privrede, visoki prilivi po osnovu stranih direktnih investicija i kapitalna ulaganja države. Rast privatne potrošnje vođen je daljim rastom zaposlenosti i realnog raspoloživog dohotka stanovništva.
U 2024. godini stopa nezaposlenosti spuštena je na najniži nivo od 8,6%, uz realni rast zarada od oko 9%.
Iz godine u godinu u Srbiju je usmereno sve više stranih direktnih investicija, najviše u prerađivačku industriju, a prošle godine imali smo rekordan priliv od 5,2 milijarde evra.
U svim godinama punim izazova očuvali smo relativnu stabilnost deviznog kursa dinara prema evru, kao jedan od ključnih stubova ukupne stabilnosti u zemlji.
Obezbedili smo i rekordan nivo deviznih rezervi od preko 29 milijardi evra na kraju prošle godine, što je za 120% više nego u periodu pre pandemije.
Rekordne su i rezerve zlata, čija je vrednost danas preko sedam puta viša nego u julu 2012. godine. Time se potvrđuje ispravnost naših odluka i da investiramo u zlato, koje tradicionalno ima ulogu sigurne aktive, što danas posebno dolazi do izražaja.
Ovim sam izdvojila samo neke od rezultata koje smo ostvarili u izuzetno izazovnom ambijentu, a koji potvrđuju da smo u Srbiji kreirali snažne bafere za odbranu od brojnih eksternih šokova, kojih nije malo. Mi ne možemo da utičemo na politike i odluke velikih država, koje se odražavaju na sve nas, direktno i indirektno, ali moramo, svi zajedno, da podržavamo i kreiramo naše razvojne šanse.
Dame i gospodo, uvažene kolege,
Smanjenje nejednakosti nije i ne može da bude samo rečenica koja lepo zvuči. Umesto principa rekli smo, zalažem se i sprovodim princip uradili smo. Čak i kada to nije naša zakonska obaveza, ona jeste naša ljudska obaveza. A lično smatram da smanjenju svakog oblika nejednakosti najbolje doprinosimo čuvanjem stabilnosti zemlje koja je neophodni preduslov ne samo za smanjenje nejednakosti već za rast uopšte. Svaka potencijalno izgubljena šansa za rast znači dodatno vreme za vraćanje na putanju rasta koju smo obezbedili, a to su stope iznad 4%, a znači i udaljavanje od smanjenja regionalnih nejednakosti, koje je važan cilj nosilaca politika.
I da ne zaboravimo da je dobijanje kreditnog rejtinga investicionog ranga, koje je važan element daljeg rasta, rezultat dobrih i političkih i ekonomskih odluka u zemlji, jer je jedno od drugog neodvojivo. I kontinuitet političke stabilnosti neophodan je preduslov za suštinske i nimalo lake strukturne reforme koje razvijaju društvo čiji smo deo.
Stabilnost moramo da čuvamo u izazovnom i konkurentnom globalnom okruženju, kada se dešavaju nikada brže promene u svim oblastima života i rada! Bez nje, i najbolja industrijska politika neće dati održive rezultate!
Zahvaljujem se na pažnji i ne zamerite mi što sam duže govorila. Ja retko izlazim u javnost. Kopaonik biznis forum nikada ne propuštam zbog mog prijatelja gospodina Vlahovića, na retke konferencije idem takođe vođena odnosom s ljudima koji je građen decenijama, kao što sam i danas ovde zahvaljujući dobrim i često izazovnim odnosima sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Ali na kraju smo uvek zajedno i pobednici. Ja sam gospodinu Kolanđeliju danas saopštila dobru vest da smo juče dali pozitivno mišljenje za zajednički projekat koji će biti primenjivan u Srbiji.
Izvolite, gospodine Kolanđeli.
Kabinet guvernera