05.05.2025.
Pitanja: Da li banke u Srbiji odobravaju građanima Srbije stambene kredite za kupovinu nekretnine u inostranstvu? Kojim propisom je regulisan ovakav način zaduživanja građana? Koja sredstva obezbeđenja su neophodna pošto se nekretnina nalazi u drugoj zemlji? Imate li podatke koliko banaka odobrava ovakvu vrstu kredita? Da li banke u Srbiji odobravaju državljanima Srbije, ali nerezidentima (prvenstveno mislim na građane Srbije koji žive i rade u inostranstvu) stambene kredite za kupovinu kuća i stanova u Srbiji? Kako se procenjuje njihova kreditna sposobnost s obzirom na to da rade za stranog poslodavca? Da li je sredstvo obezbeđenja hipoteka na nepokretnost koja se kupuje i da li ima dodatnih uslova? Kojim propisom je regulisan ovakav način zaduživanja građana? Imate li podatke koliko banaka odobrava ovakvu vrstu kredita?
Odgovor: U skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju, banke u Republici Srbiji mogu nerezidentima, uključujući i fizička lica – domaće državljane koji imaju boravak u inostranstvu duži od godinu dana, za kupovinu nekretnine u zemlji odobravati kredite u devizama uplatom na račun nerezidenta – dužnika, kao i kredite u dinarima bez valutne klauzule uplatom dinara na račun rezidenta – prodavca. U oba slučaja kredit koji se odobrava nerezidentu smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom, po kome je banka dužna da od tog ili nekog drugog nerezidenta pribavi instrumente obezbeđenja naplate, kao i da o tom poslu, kao o kreditnom poslu sa inostranstvom, izvesti Narodnu banku Srbije. Pored toga, banke u Republici Srbiji mogu fizičkim licima rezidentima odobravati kredite u devizama za kupovinu nekretnine u zemlji, koji se ne smatraju kreditnim poslom sa inostranstvom.
Kreditna sposobnost fizičkog lica (rezidenta i nerezidenta) procenjuje se u skladu s podzakonskim aktima Narodne banke Srbije kojima se uređuje upravljanje rizicima i unutrašnjim aktima banke. Napominjemo da su banke koje posluju u Republici Srbiji dužne da uspostave i svojim unutrašnjim aktima urede odgovarajući kreditni proces i da u okviru tog procesa urede kriterijume i principe za odobravanje kredita i drugih plasmana. S druge strane, banke su slobodne da same, u granicama važećih propisa, opredele uslove koje fizička i pravna lica moraju ispuniti da bi im bio odobren kredit ili drugi plasman, pri čemu su dužne da prilikom donošenja odluke o odobravanju kredita i drugih plasmana fizičkom licu, najpre procene kreditnu sposobnost tog lica. Kreditna sposobnost dužnika fizičkog lica procenjuje se naročito na osnovu analize stepena kreditne zaduženosti, koji se utvrđuje kao odnos ukupnih mesečnih kreditnih obaveza i redovnih neto mesečnih prihoda tog dužnika (i banka je utvrđuje i pri odobravanju potraživanja, i nakon toga – u skladu sa svojim unutrašnjim aktima). S tim u vezi, ističemo da u kontekstu ocene kreditne sposobnosti, propisi ne prave razliku između rezidenata i nerezidenata.
Pri donošenju odluke o odobravanju bilo kog plasmana dužniku, pa i stambenog kredita, pored kreditne sposobnosti, banka ceni i vrednost i pravnu sigurnost njegovih sredstava obezbeđenja, te druge relevantne faktore. Radi utvrđivanja kreditne sposobnosti, ali i procene mogućnosti naplate potraživanja i kvaliteta sredstava obezbeđenja, banka je u skladu s propisima, između ostalog, dužna da obezbedi dokumentaciju o izmirivanju obaveza dužnika prema banci u toku poslednjih 12 meseci (osim ako se radi o novim dužnicima banke), kao i da pribavi izveštaj iz baze podataka o ukupnim kreditnim obavezama, odnosno o zaduženosti dužnika i njegovoj urednosti u izvršavanju obaveza (tj. izveštaj iz Kreditnog biroa). Način na koji banka ceni podatke iz navedene dokumentacije odnosno izveštaja zavisi od kreditne politike svake konkretne banke.
U skladu s propisima Narodne banke Srbije, za potrebe određenog regulatornog tretmana, pod stambenom nepokretnošću smatra se kuća, stan i delovi stambene zgrade koji su namenjeni stanovanju, garaža, odnosno garažno mesto zajedno sa stanom, kao i zemljište s građevinskom dozvolom za izgradnju kuće, s tim što se vikendice ne smatraju stambenom nepokretnošću. Dakle, u definiciji stambene nepokretnosti nije napravljena razlika u mestu gde se nepokretnost nalazi, te se za kupovinu nepokretnosti koja se može podvesti pod pojam stambene nepokretnosti, a koja se nalazi u inostranstvu može odobriti stambeni kredit. Pored toga, u skladu s relevantnim propisima Narodne banke Srbije, u slučaju stambene nepokretnosti hipoteka na nepokretnosti smatra se adekvatnim sredstvom obezbeđenja kada je, između ostalog, ispunjen i uslov da vlasnik te nepokretnosti u njoj stanuje ili da je nepokretnost dao u zakup na osnovu odgovarajućeg ugovora (ili namerava da u njoj stanuje ili je da u zakup).
Kabinet guvernera