04.05.2026.
Na početku, želela bih da podelim svoje zapažanje da se dobre ocene i dobro stanje bankarskog sektora ponekad zanemaruju – retko se prenose, kao da dobra vest nije vest. Kao da su u određenom trenutku finansijska, pa i makroekonomska stabilnost, počele da se podrazumevaju. A to ne bi smelo da bude tako. Zato je važno da se o ovoj temi i na ovaj način piše.
Izražene geopolitičke i trgovinske tenzije i neizvesnost u pogledu intenziteta i trajanja sukoba na Bliskom istoku utiču na nepovoljnije projekcije kretanja inflacije i slabije izglede privrednog rasta za mnoge evropske zemlje. Zbog toga želim da istaknem da je Narodna banka Srbije opreznom monetarnom politikom znatno doprinela očuvanju makroekonomske stabilnosti u zemlji, dok postignuta stabilnost i otpornost finansijskog a pre svega bankarskog sektora pružaju dodatni stepen sigurnosti građanima i privredi.
Kako često ističem, stabilnost, koju dosledno gradimo i održavamo godinama, nema alternativu, jer jedino stabilan i pouzdan finansijski sistem može obezbediti trajno poverenje među tržišnim učesnicima i održiv privredni rast u uslovima sve izraženijih globalnih neizvesnosti.
Ovakve pozitivne ocene makroekonomskih kretanja u Srbiji potvrđuju i relevantne međunarodne finansijske institucije, dok sticanje investicionog kreditnog rejtinga dodatno jača poverenje investitora i potvrđuje kredibilitet ukupne ekonomske politike.
U bankarskom sektoru posluje 19 banaka s gotovo 22.000 zaposlenih i skoro 1.300 poslovnih jedinica. Aktiva i kapital bankarskog sektora kontinuirano rastu, uz stopu adekvatnosti kapitala od preko 20%, što je znatno iznad zakonskog minimuma. Upravo ti ostvareni baferi imaju ključni značaj u kriznim vremenima, jer omogućavaju sistemu da ostane otporan i nastavi da podržava privredu. Kako bismo dodatno ojačali otpornost bankarskog sektora, povećali smo stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala na 0,5% rizične aktive banaka, s primenom od 15. decembra 2026. godine, čime će biti kreirana rezerva najkvalitetnijeg kapitala.
Banke imaju i značajne rezerve likvidnosti, a rastu i dinarska štednja (220 milijardi dinara) i devizna štednja stanovništva (16,6 milijardi evra). Bankarski sektor u Srbiji je nastavio da posluje uz visoku profitabilnost, a u ovom trenutku aktivnosti su usmerene na dalje usklađivanje regulatornog okvira za banke s propisima koji važe u Evropskoj uniji, radi postizanja i potpune harmonizacije.
Primena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, supervizorska očekivanja od banaka u pogledu povoljnijih uslova zaduživanja za građane s nižim primanjima, kao i realizacija državnog programa stambenih kredita za mlade, doprineli su da se prosečna kamatna stopa na nove gotovinske kredite smanji na 8,4%, a na nove stambene kredite na 4,4% u februaru 2026. godine. Ipak, usled neizvesnosti na međunarodnom tržištu i uticaja sukoba na Bliskom istoku na kretanje cena energenata, od marta ove godine beleže se povremene oscilacije EURIBOR-a. Upravo zbog takvih situacija uveli smo i zakonska ograničenja kamatnih stopa – da se svaki budući nagli rast referentnih kamatnih stopa ublaži, da se kamatne stope na kredite stanovništvu drastično ne povećaju, već da se prilagođavanje tržišnim uslovima sprovodi postepeno. Kada je reč o kreditima privredi, u februaru 2026. godine kamatna stopa na nove dinarske kredite privredi iznosila je 6,8%, a na kredite u evro znaku 4,9%.
Pad kamatnih stopa, ali i povećana tražnja za finansiranjem, dodatno su ubrzali međugodišnji rast kreditne aktivnosti na 16,4%, koji je u segmentu privrede (rast od 12,2%) vođen investicionim kreditima i kreditima za likvidnost i obrtna sredstva. Ubrzan kreditni rast, uz poboljšanje kvaliteta kreditnog portfolija, doprineo je smanjenju udela problematičnih kredita u ukupnim kreditima na najniži nivo do sada, od svega 2,05%, dok je u segmentu privrede to učešće 1,8%.
Kreditiranje privrede ostaje jedan od ključnih kanala podrške ekonomskoj aktivnosti, banke su i dalje usmerene na finansiranje održivih projekata, uz pažljivu procenu rizika i sve veću primenu prilagođenih modela finansiranja koji odgovaraju specifičnim potrebama preduzeća. Održavanje kontinuiteta u dostupnosti izvora finansiranja omogućava privredi da očuva likvidnost, realizuje investicije i ublaži efekte usporenog rasta, pri čemu ćemo mi, kao institucija, privredni rast nastaviti da podržavamo pre svega očuvanjem cenovne i finansijske stabilnosti, kao i relativne stabilnosti deviznog kursa. U tom kontekstu, poseban fokus će biti i na očuvanju poverenja investitora, čime se omogućava da i u uslovima globalnih poremećaja finansiranje ostane dostupno i podrži dalji privredni rast.
Važnu oblast daljeg jačanja finansijskog sistema predstavlja i dinarizacija, koja doprinosi smanjenju deviznog rizika i većoj otpornosti na spoljne šokove. Nastavak ovog procesa, putem jačanja poverenja u domaću valutu i podsticanje dinarskog kreditiranja i štednje, ostaje jedan od osnovnih prioriteta.
U pogledu daljeg razvoja bankarstva u Srbiji, izvesno je da će banke nastaviti da ulažu u inovativne tehnologije i veštačku inteligenciju, što donosi i efikasnost, ali i nove rizike, pa će upravljanje tim rizicima sve više dobijati na značaju.
Navedeni rezultati nisu slučajnost, već plod dugogodišnjeg predanog rada i promišljenih mera – građeni su postepeno, na temeljima odgovorne politike i doslednosti. Oni ujedno potvrđuju da se Narodna banka Srbije uspešno nosila s brojnim i složenim okolnostima i da ni sukob u Ukrajini, ni dešavanja u vezi sa Naftnom industrijom Srbije, kao ni aktuelni sukobi na Bliskom istoku, nisu ugrozili finansijsku stabilnost Srbije. Na kraju, u uslovima brojnih globalnih izazova, izvesno je jedino da će nepredvidivost ostati stalni pratilac ekonomskog okruženja. Upravo zato Narodna banka Srbije će nastaviti sa opreznim i odgovornim vođenjem monetarne politike, kako bi se očuvala stabilnost i obezbedio kontinuitet podrške privredi i našim građanima.
Kabinet guvernera