22.06.2026.

Intervju guvernera Jorgovanke Tabaković za specijalno izdanje časopisa Cord – Contrasting World Visions, jun 2026.

Kako danas definišete najveći monetarni izazov za Srbiju: da li je to držanje inflacije pod kontrolom, očuvanje stabilnosti kursa ili poverenja građana i privrede u dugoročnu stabilnost?

– Cenovna stabilnost, relativna stabilnost deviznog kursa i potrošačko i investiciono poverenje međusobno su veoma povezani i važni za očuvanje ukupne makroekonomske stabilnosti i obezbeđenje održivog privrednog rasta. Narodna banka Srbije nastoji da vodi monetarnu politiku koja je dosledna, transparentna i predvidiva, ali istovremeno i dovoljno fleksibilna da odgovori na različite spoljne šokove i ublaži njihove negativne efekte na malu i otvorenu ekonomiju kao što je Srbija. Cenovna stabilnost je naš osnovni zakonski cilj, zbog čega su naše mere i aktivnosti u oblasti monetarne politike prvenstveno usmerene na njeno postizanje. Oslanjajući se na visok nivo deviznih rezervi, koji je obezbeđen tokom „mirnih” perioda, očuvali smo relativnu stabilnost kursa dinara prema evru, zdrav i likvidan finansijski sektor i poverenje građana i privrede u mere koje preduzimamo, što je možda i najvažniji instrument koji Narodna banka Srbije koristi u borbi sa inflacijom.

Nakon najnovije misije MMF-a u Beogradu, kako biste ocenili otpornost srpske ekonomije u odnosu na ranije krize od pandemije do energetskih šokova i inflatornih talasa?

– Tokom poslednjih razgovora s misijom MMF-a, u kvalitetnoj diskusiji i razmeni mišljenja došli smo do toga da je novi makroekonomski okvir MMF-a za Srbiju sada blizu naših novih projekcija. Takav rezultat smatramo i određenom vrstom potvrde da MMF, kao i druge relevantne međunarodne finansijske institucije, Srbiju vidi kao ekonomiju koja bi, uprkos negativnim efektima globalnog energetskog šoka, trebalo i ovu krizu uspešno da prebrodi, zahvaljujući visokim deviznim rezervama, adekvatnoj monetarnoj politici, stabilnom bankarskom sektoru i odgovornim javnim finansijama.

Pored MMF-a, i Svetska banka je blago snizila prognozu rasta za region, uz upozorenje na produženu inflaciju i globalnu neizvesnost. Kako Narodna banka Srbija čita te signale: kao privremeno usporavanje ili kao upozorenje da Srbija mora da se pripremi za duži period skupljeg kapitala, slabije evropske tražnje i opreznijih investicija?

– Ovakve prognoze međunarodnih institucija signal su da globalno okruženje ostaje kompleksno i izloženo brojnim rizicima. Kao i do sada, sve relevantne signale i projekcije uzimamo u obzir, uključujući i ocene međunarodnih institucija o sporijem globalnom privrednom rastu, inflatornim pritiscima i uslovima finansiranja. Imamo u vidu da bi eksterno okruženje moglo da ostane nepovoljno duže nego što je ranije očekivano. Ipak, važno je naglasiti da je Srbija u prethodnom periodu očuvala cenovnu i finansijsku stabilnost, uprkos izuzetno složenom globalnom okruženju, i pokazala značajnu otpornost na eksterne šokove, što je rezultat dosledne monetarne politike i koordinisanog delovanja ekonomskih politika. To nam daje osnov da verujemo da ćemo uspeti da očuvamo stabilnost i nadalje.

Koliko bi to po Vašem mišljenju moglo da utiče na ocene globalnih kreditnih agencija o kreditnom rejtingu Srbije?

– Srbija je tokom poslednjih šest godina isprepletanih krizama pokazala da ume da održi stabilnost i pokaže otpornost, jer je razmišljala unapred i delovala proaktivno gradeći rezerve koje mudro koristi u kriznim periodima. To su prepoznali i međunarodni investitori, međunarodne institucije i rejting agencije. U trenutno neizvesnom globalnom ambijentu, kada se sa izazovima u manjoj ili većoj meri suočavaju sve ekonomije, nije realno očekivati povećanje, koje je Srbija odavno zaslužila, dok se globalna neizvesnost ne smanji, ali ne očekujemo ni negativne akcije rejting agencija. Narodna banka Srbije je u više navrata ukazivala da se srpskim državnim obveznicama trguje po cenama karakterističnim za zemlje višeg nivoa kompozitnog kreditnog rejtinga od našeg. Zato smatramo da je trenutni kreditni profil Srbije otporan na potencijalna prelivanja negativnih efekata iz spoljnog okruženja.

Inflacija je u Srbiji vraćena u ciljane okvire, ali spoljni cenovni pritisci poput cene energenata, hrane i transporta nisu nestali. Šta je, po Vašoj oceni, sada ključno da bi se inflacija održala u predviđenim granicama?

– S obzirom na to da svetske cene nafte mogu imati znatne efekte i na druge cene primarnih proizvoda i sirovine u proizvodnji, a time se i preliti i na širok spektar cena industrijskih proizvoda i usluga na domaćem tržištu, svakako je važno da se taj uticaj ograniči. U tom smislu, pored slabljenja samog energetskog šoka na globalnom nivou, na domaćem planu ključno je da se obezbedi usidrenost srednjoročnih inflacionih očekivanja i spreče veći sekundarni efekti energetskog šoka na ostale cene. Inflaciona očekivanja u Srbiji i dalje su relativno stabilna, tako da mi nastavljamo da vodimo opreznu monetarnu politiku, uz spremnost da reagujemo svim raspoloživim instrumentima kako bismo obezbedili cenovnu stabilnost u srednjem roku. Veoma važno je i to što je država na sebe preuzela deo tereta i sprečila veći rast cena naftnih derivata na domaćem tržištu.

Stabilnost dinara i visoke devizne rezerve često se navode kao jedan od ključnih oslonaca ekonomske politike Srbije. Da li u svetu pojačanih geopolitičkih i finansijskih rizika devizne rezerve danas imaju i veću ulogu nego inače?

– U uslovima pojačanih geopolitičkih tenzija, visoke devizne rezerve omogućavaju centralnim bankama veću fleksibilnost u reagovanju na spoljne šokove i predstavljaju ključni zaštitni mehanizam za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, deviznog kursa i poverenja investitora. U kriznim epizodama, izostanak prekomernih oscilacija kursa dinara ima posebno važnu stabilizacionu ulogu, koja je obezbeđena zahvaljujući tome što je godinama unazad, koristeći periode aprecijacijskih pritisaka, Narodna banka Srbije gradila svoje resurse. Od 2017. intervencijama na domaćem deviznom tržištu sve do kraja 2024. neto je kupljeno 11,9 milijardi evra, a svega 15%, odnosno 1,7 milijardi iskorišćeno je u proteklih godinu i po dana kako bi se odgovorilo na nešto izraženije deprecijacijske pritiske. To znači da smo kumulativno u poslednjih devet i po godina neto kupili više od 10 milijardi evra. Na ovaj način sprečeno je prekomerno strukturno jačanje domaće valute, a devizne rezerve višestruko su uvećane i nalaze se trenutno na oko 30 milijardi evra.

Beograd će biti domaćin velikog međunarodnog ekonomskog kongresa na kojem će biti preispitivane granice globalizacije, multilateralizma i postojećih modela ekonomskog upravljanja. Da li i u takvim uslovima, kada stari modeli nestaju a novi se rađaju, sredstva za održavanje monetarne i finansijske stabilnosti ostaju nepromenjena ili novo vreme nosi i potrebu da centralne banke osmišljavaju nove odgovore?

– Čak su i centralne banke u visoko razvijenim ekonomijama iskusile da preterano odstupanje od konvencionalnog pristupa monetarnoj politici – kao što je npr. bilo kvantitativno popuštanje – može dovesti do višegodišnjeg narušavanja cenovne stabilnosti. S druge strane, isključivo oslanjanje na tradicionalne pristupe iz ekonomske teorije za posledicu može imati smanjenu efikasnost monetarne politike i makroekonomsku nestabilnost. Radujemo se što je Beograd domaćin ovakve manifestacije i što ćemo imati prilike da čujemo rezultate istraživanja koji potvrđuju ili opovrgavaju određene postulate ekonomske teorije i prakse, primenjuju savremene modele i metode analize i mogu doprineti rađanju novih ideja i njihovoj primeni.

Kabinet guvernera