28.08.2026.
Pitanja: Koliki su ukupni depoziti stanovništva kod banaka u Srbiji, prema poslednjim dostupnim podacima? Koliko taj iznos predstavlja po stanovniku Srbije i, ukoliko raspolažete podatkom, kako se taj pokazatelj kretao u poslednjih pet godina? Koliki deo depozita stanovništva čine dinarski, a koliki devizni depoziti? Koliki je udeo oročenih depozita, a koliki depozita po viđenju? Kako se ukupna štednja stanovništva promenila tokom poslednjih godinu dana i koji faktori su najviše uticali na to kretanje? Da li raspolažete podacima o raspodeli depozita prema njihovoj visini, odnosno koliko je štednja koncentrisana među deponentima?
Odgovor: Prema poslednjim operativnim podacima za 20. avgust 2026. godine, građani na svojim računima u bankama drže ukupno 17.043 miliona evra i 1.058 milijardi dinara (od toga se 244,2 milijarde dinara odnose na štedne depozite u lokalnoj valuti). Preračunato u dinare, to je 3.058,1 milijarda dinara, odnosno 26.057 miliona evra (uključujući sve depozite stanovništva – na tekućim računima i oročene depozite, tj. štednju). Prosečan iznos depozita (dinarskih i/ili deviznih) po stanovniku trenutno iznosi 468,2 hiljada dinara i povećava se iz godine u godinu. To je za 44% viši iznos nego krajem 2022. (prilikom obračuna korišćena je poslednja procena broja stanovnika Republičkog zavoda za statistiku, za kraj godine, pri čemu se poslednji raspoloživi podatak odnosi na kraj 2025). Kada je reč o dinarskoj štednji (koja ne uključuje sredstva na tekućim računima građana), prosečan iznos depozita po stanovniku u poslednjih pet godina takođe raste: trenutno iznosi 37,3 hiljade dinara, što je 2,6 puta više nego krajem 2022, dok kod devizne štednje ovaj pokazatelj iznosi 2.609 evra, uz umereniji rast (za 1,3 puta). Ipak, relevantnije je deviznu i dinarsku štednju posmatrati u odnosu na broj štednih partija. Prosečan devizni depozit (iznos devizne štednje podeljen brojem štednih partija), prema podacima za kraj jula 2026. godine, iznosi 4.435 evra, dok prosečan dinarski depozit iznosi 214 hiljada dinara. U strukturi ukupnih depozita stanovništva, dinarski depoziti (koji uključuju transakcione dinarske depozite i dinarsku štednju) čine 34,6% ukupnih depozita, a devizni depoziti 65,4%. Ukoliko se razmatranje ograniči samo na štednju stanovništva, učešće dinarske štednje (koja ne uključuje stanje na dinarskim tekućim računima građana) manje je i iznosi 10,9%, dok preostali deo (89,1%) čini devizna štednja. Pri tome, usled relativno bržeg rasta dinarske štednje, koje je prisutno godinama unazad, učešće dinarske štednje u ukupnoj štednji postepeno se povećavalo, sa 1,9%, koliko je iznosilo 2012. godine, kada je Narodna banka Srbije zajedno s Vladom Republike Srbije potpisala i počela da sprovodi Memorandum o strategiji dinarizacije finansijskog sistema Srbije. Prema preliminarnim podacima za 20. avgust, dinarski depoziti po viđenju (obuhvataju transakcione depozite i štednju po viđenju) dominiraju u strukturi dinarskih depozita stanovništva (sa 80,9%), dok preostali iznos (19,1%) čine oročeni dinarski depoziti. Ovo je normalno zato što stanja na tekućim dinarskim računima služe za obavljanje plaćanja. Međutim, posmatrano samo kroz dinarsku štednju – najveći deo nje čine dinarski depoziti oročeni na period od šest meseci do jedne godine (138,6 milijardi dinara, ili 57,2% ukupne dinarske štednje). Kada je reč o deviznoj štednji (prema podacima od 20. avgusta 2026. godine), najveće učešće imaju depoziti po viđenju, koji iznose 11 milijardi evra (64,3% ukupne devizne štednje). Zatim slede depoziti ročnosti od šest meseci do godinu dana, koji iznose 4,6 milijardi evra (27,2%), depoziti ročnosti od jednog meseca do šest meseci, koji iznose 670,9 miliona evra (3,9%), dok se 781,3 miliona evra (4,6%) odnosi na deviznu štednju ročnosti preko godinu dana. Uprkos prisutnim geopolitičkim tenzijama, koje u određenoj meri utiču i na sentiment domaćeg stanovništva, ukupna dinarska štednja u poslednjoj godini znatno raste – za čak 41,6 milijardi dinara (odnosno 20,5%) međugodišnje, pri čemu je 92% tog rasta (tj. 38,1 milijarda dinara) ostvaren od početka 2026. Kada je reč o deviznoj štednji, relativni rast (procentualno posmatrano) umereniji je: u poslednjoj godini povećana je za 1,2 milijarde evra (7,8%), a od početka 2026. godine za 880,2 miliona evra. Među faktorima koji utiču na rast i dinarske i devizne štednje svakako se izdvaja privredni rast, povećanje zaposlenosti i zarada, kao i prisutno poverenje u stabilnost bankarskog sektora, kome svojim merama i aktivnostima doprinosi i Narodna banka Srbije. Od posebne važnosti je i činjenica da dinarska štednja raste brže od devizne štednje, a kao što redovno ističemo u našim Analizama isplativosti dinarske i devizne štednje, makroekonomska i finansijska stabilnost, stabilan kurs dinara prema evru, više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, kao i neoporezivanje kamate na dinarsku štednju (dok se kamata na štednju u evrima oporezuje po stopi od 15%) predstavljaju glavne faktore koji idu u prilog većoj isplativosti štednje u dinarima, i u dugom i u kratkom roku.
Prema poslednjim dostupnim podacima, za 31. jul 2026, u strukturi dinarske štednje po visini uloga, najzastupljeniji su ulozi veće vrednosti (preko jednog miliona dinara) u ukupnom iznosu od 206,8 milijarde dinara i čine 85,3% ukupne dinarske štednje, a ovaj iznos raspoređen je na svega 4,2% ukupnog broja partija. S druge strane, ulozi najniže vrednosti (do 10 hiljada dinara) sa 0,6 milijardi dinara čine 0,2% vrednosti dinarske štednje, a sa 83,7% u broju partija. Prema podacima za 20. avgust 2026. godine, ukupan broj deviznih štednih partija iznosi 3.841.584 partija. Pri tom, najviše je partija koje pripadaju kategoriji do 500 evra, i to 2.744.755 partija (71,5% ukupnog broja partija), koje po vrednosti (112,1 milion evra), međutim, učestvuju sa svega 0,7% u ukupnoj deviznoj štednji.
Posmatrano prema visini devizne štednje, više od dve trećine odnosi se na partije čija je vrednost između 10 hiljada evra i 500 hiljada evra – koje čine 77% ukupne devizne štednje (13.125,2 miliona evra). Partije čija je vrednost između 10 hiljada evra i 500 hiljada evra učestvuju sa 9,8% (376.012 partija) u ukupnom broju štednih partija.
Kabinet guvernera