08.10.2026.
Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije za NIN: Naš privredni rast je jedan od najboljih u Evropi
Jedino je Đorđe Vajfert duže bio na funkciji guvernera Narodne banke Srbije od Jorgovanke Tabaković. Izabrana je 2012. godine, kada je njena Srpska napredna stranka došla na vlast. Mesečnik The Banker, koji ove godine slavi 100 godina postojanja, izabrao ju je 2020. za najboljeg evropskog i svetskog guvernera. Tokom njenog mandata, Narodna banka Srbije je uspela da stabilizuje kurs dinara, da inflaciju spusti na prihvatljiv nivo, devizne rezerve su najveće u istoriji Srbije. Gospođa Tabaković je u intervjuu za NIN odgovarala na pitanja o monetarnoj politici, rastu privrede, kursu dinara, inflaciji, nezaposlenosti...
– Kako ocenjujete rad Narodne banke Srbije u prethodnom periodu? Glavni problem je bilo vraćanje inflacije u predviđeni okvir, ona sada iznosi 2,2 odsto. Da li ste zadovoljni? Kritičari često ističu da je Srbiji trebalo znatno više vremena da obuzda skok cena nego zapadnim zemljama...
– Nikada neću moći da prihvatim da se stabilnost koju smo uspeli da obezbedimo i u najtežim globalnim okolnostima podrazumeva. Kritičari koje pominjete možda će reći – i oni prethodni su imali okolnosti... Čak i da je tako, postoji nešto što nas suštinski razlikuje, a to su postignuti rezultati: postignuta i očuvana stabilnost, poverenje u sistem. I to je ono što me čini zadovoljnom. U uslovima intenziviranih globalnih troškovnih pritisaka donosili smo odluke koje su obezbedile silaznu putanju inflacije, a nisu usporile privredni rast. Od aprila 2023. inflacija se nalazila na opadajućoj putanji, u granice cilja od 3 ± 1,5% vratila se u maju 2024. i od tada se gotovo sve vreme nalazi u tim granicama. I tokom perioda najjačih pritisaka, ponavljam – globalnih, činili smo sve da ograničimo prenos viših cena hrane i energenata na ostale cene, i da očuvamo usidrena inflaciona očekivanja. Da smo bili uspešni u tome, pokazuje činjenica da su se inflaciona očekivanja za godinu i dve godine unapred vratila u granice cilja i pre povratka inflacije u te granice, još krajem 2023. i početkom 2024. godine, a da su se očekivanja za tri godine unapred sve vreme kretala u granicama cilja. To ukazuje na očuvano poverenje u odlučnost i sposobnost Narodne banke Srbije da obezbedi stabilnost cena, koje smo i opravdali.
– Kako ocenjujete ekonomsku politiku Vlade u proteklom periodu? Kako i da li velika državna ulaganja u infrastrukturne projekte utiču na napore Narodne banke Srbije da suzbije inflaciju?
– Upravo je puna koordinacija mera ekonomske politike Vlade i Narodne banke Srbije omogućila da negativne efekte ekonomskih izazova na globalnom nivou svedemo na najmanju moguću meru. Pored toga što smo očuvali snažan privredni rast – jedan od najboljih rezultata u Evropi kada je u pitanju kumulativni rast bruto domaćeg proizvoda, uspeli smo da poboljšamo i životni standard građana rastom plata i penzija. Višestruko smo povećali devizne rezerve i ojačali njihovu strukturu i one se nalaze znatno iznad svih kriterijuma. Vlada je odgovornom fiskalnom politikom povećala i unutrašnje rezerve i obezbedila i očuvala opadajuću putanju javnog duga. Velika državna kapitalna ulaganja su najproduktivnija kategorija rashoda u budžetu koja doprinosi privrednom rastu, povećavaju proizvodni potencijal i nemaju značajan uticaj na inflaciju.
– Da li je u periodu podizanja kamatnih stopa bilo sugestija iz Vlade da Narodna banka Srbije uspori s tim merama kako državi ne bi poskupelo finansiranje planiranih projekata?
– Nije bilo takvih sugestija niti naša saradnja s Vladom funkcioniše na tim principima. Pored naših osnovnih ciljeva – očuvanja cenovne i finansijske stabilnosti, ne manje važan cilj je podrška ekonomskoj politici Vlade. To znači da u našim analizama uvek imamo u vidu efekte monetarne politike na uslove finansiranja privrede i države, ali oni nisu bili razlog za odlaganje ili usporavanje mera koje su bile potrebne za očuvanje cenovne stabilnosti.
– Kakav će biti manevarski prostor centralne banke u naredne dve godine? Drugim rečima, kakav uticaj na odluke Narodne banke Srbije očekujete usled trenutnog globalnog trenda povećanja kamatnih stopa u Evropi i SAD?
– Svoje odluke ne vezujemo za odluke glavnih centralnih banaka po automatizmu, već smo odmerenim pristupom stvorili prostor da naše reakcije na izmenjena monetarna kretanja budu postepene i prilagođene domaćoj ekonomiji. Decembra 2012. godine kreirali smo fleksibilan monetarni okvir, u kome možemo da reagujemo brzo i efikasno, i monetarne instrumente kojima možemo da utičemo na uslove likvidnosti i visinu kamatnih stopa. Geopolitika je poslednjih godina postala ključni faktor neizvesnosti. U takvim okolnostima, primenjujemo posebno oprezan i postepen pristup u prilagođavanju monetarnih uslova, i to i u periodima ublažavanja, i u periodima zatezanja monetarne politike.
– Na koji način Narodna banka Srbije planira mere i politiku u periodu nakon završetka izložbe „Ekspo”? Šta će biti ključni prioriteti kada se okonča ta manifestacija i nastupi prirodno usporavanje privrednih aktivnosti?
– Naši prioriteti će i nakon završetka izložbe „Ekspo” biti očuvanje srednjoročne cenovne i finansijske stabilnosti. To je najbolji način da centralna banka doprinese održivom privrednom rastu. Pri tome je relativna stabilnost kursa važno sidro te stabilnosti jer doprinosi istovremenom postizanju oba cilja. Tako ćemo nastaviti da podržavamo ekonomsku politiku Vlade, povoljne uslove finansiranja i životni standard građana.
– Kurs dinara je stabilan više od jedne decenije. Koliko, je po Vašem mišljenju, stabilan kurs domaće valute bitan za države u tranziciji?
– Visoka inflacija, skuplji proizvodi, veće rate kredita, više problematičnih kredita, građani koji ujutru prvo pogledaju kursnu listu, pa vremensku prognozu – to nije scenario koji moramo da izmaštamo, već realnost u kojoj smo zbog pogrešne politike prethodne vlasti i nestabilnog kursa živeli do polovine 2012. godine. Tek stabilizacijom domaće valute stvorili smo uslove da se smire inflatorni pritisci, spuste kamatne stope, domaći bankarski sektor oslobodi bespotrebnog tereta, stvore uslovi za uspešnu fiskalnu konsolidaciju i ekonomija prodiše i počne da raste i razvija se. To je rezultiralo i prilivom kapitala u zemlju, podizanjem rejtinga do investicionog ranga i podizanjem standarda građana i uslova za poslovanje u zemlji.
– Otkud priča da kurs dinara nije realan? Pojedini ekonomisti tvrde da je dinar precenjen i da bi evro morao da košta oko 150 dinara.
– Imajući u vidu da od 2017. godine na našem tržištu preovladavaju pritisci ka jačanju domaće valute, slobodno mogu da kažem da su to nagađanja koja nisu utemeljena na ozbiljnim analizama. Ako je u tom periodu Narodna banka Srbije neto kupila 11 milijardi evra da ne bi dozvolila da dinar previše ojača, odakle potiču tvrdnje da je dinar precenjen i da kurs treba da bude na višem nivou? To je pitanje na koje „pojedini ekonomisti” nisu do sada dali dobar odgovor. Za dinar ne možemo da govorimo ni da je jak ni da je slab, ni da je precenjen niti da je potcenjen, već da je pre svega relativno stabilan, i da od te stabilnosti koristi imaju svi.
– Primedbe su da stabilan kurs donosi korist samo uvoznicima, jer pojeftinjuje robu iz uvoza, dok istovremeno šteti domaćim izvoznicima.
– Neko zapamti jednu rečenicu iz neke knjige u vezi s kursom i izvozom i misli: to je Biblija. Činjenice da izvoz u ambijentu decenijske stabilnosti kursa raste po visokim stopama i u kontinuitetu – ne uprkos, nego upravo zbog očuvane stabilnosti i izvesnosti poslovanja, i da je pokrivenost uvoza izvozom robe i usluga na rekordnih 95%, opovrgavaju ovakve navode. Imajući u vidu da su u našoj zemlji veliki izvoznici uglavnom ujedno i veliki uvoznici, uticaj slabljenja domaće valute bi na podsticanje izvoza bio vrlo ograničen i mali, dok bi u srednjem roku preovladali rast inflacije, pad poverenja i lošiji poslovni rezultati cele privrede.
– Među osnovne zadatke svake centralne banke spadaju kontrola cena i nezaposlenosti, mada se kod nas fokus prebacio na kurs... Kada će celokupan ekonomski sistem u Srbiji biti toliko stabilan da se promenom referentne kamatne stope utiče na nivo nezaposlenosti?
– Molim vas da ne zaboravimo da je u Srbiji nezaposlenost trenutno na najnižem nivou i da mi sada više imamo problem s nedostatkom radne snage u pojedinim oblastima. Održavanjem stabilnosti cena mi indirektno doprinosimo i ostvarivanju drugih važnih ekonomskih ciljeva – održivom privrednom rastu, većoj zaposlenosti i višem životnom standardu građana.
– Zlatne rezerve Srbije su višestruko uvećane i dostigle su 55,1 tonu, što čini rekordnih 22 odsto ukupnih deviznih rezervi zemlje. Kako odgovarate na ocene da je učešće u zlatu sigurna luka samo dok berzanske cene rastu, ali da ono dugoročno nosi skriveni trošak propuštene dobiti jer ne donosi nikakvu kamatu ni redovan prinos?
– Narodna banka Srbije zlato kupuje kontinuirano na domaćem tržištu, iz dinara, čime direktno utičemo na povećanje deviznih rezervi, a u nekoliko navrata kupovali smo ga i na međunarodnom tržištu. Međunarodne kupovine zlata sproveli smo oktobra 2019, novembra 2020. i jula 2024. godine u ukupnoj količini oko 17 tona. A kao odgovor na vaše pitanje, izneću podatke: od trenutka kupovine tih poluga do danas, vrednost tih zlatnih rezervi je više nego udvostručena. Uz prosečnu cenu od 1.824 dolara po finoj unci i ukupno plaćenu cenu od 1 milijarde dolara (odnosno oko 900 miliona evra), te poluge pri sadašnjoj ceni od oko 4.178 dolara po finoj unci vrede 2,3 puta više – 2,3 milijarde dolara (oko 2 milijarde evra).
– Narodna banka Srbije je donela mere kojima se trajno ograničavaju kamate na stambene i keš kredite, kao i na minuse i kreditne kartice. Kakva su iskustva, da li je smanjeno odobravanje novih pozajmica građanima i privredi?
– Dodala bih da smo ovim merama zaštitili naše građane od naglog rasta kamata, koji je mogao da znatno poveća njihove mesečne rate i, u krajnjoj instanci, dovede i do rasta problematičnih kredita. Istovremeno su smanjene kamate na nove stambene i gotovinske kredite, prekoračenja i kreditne kartice. Dosadašnja iskustva pokazuju da ovakav sistem ograničenja nije smanjio kreditne aktivnosti banaka. Naprotiv, kreditiranje stanovništva nastavilo je da raste. Kreditiranje privrede nastavlja da raste po dvocifrenim međugodišnjim stopama, pri čemu je rast vođen investicionim kreditima, kao i kreditima za likvidnost i obrtna sredstva.
– Domaći privrednici tvrde da bi im nacionalna razvojna banka omogućila da više investiraju, a bila bi i garant održivog rasta bruto domaćeg proizvoda. Da li bi, po Vašem mišljenju, trebalo osnovati nacionalnu razvojnu banku?
– Povremeno se u našoj javnosti može čuti teza da našoj privredi nedostaje novca. To, jednostavno, nije tačno. Bankarski sektor spreman je da odgovori na potrebe privrede, o čemu svedoče podaci. Investicioni krediti domaćoj privredi beleže dvocifreni rast (16,5% međugodišnje u julu), kao i krediti za likvidnost i obrtna sredstva (11,0%). Međugodišnji nominalni rast kredita mikro, malim i srednjim privrednim društvima takođe je ubrzan od sredine 2024. godine i u 2026. godini prosečno je iznosio oko 8%. Naše tržište je odlično pokriveno i sredstvima međunarodnih finansijskih institucija. U Srbiji već postoje i Fond za razvoj, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza i regionalni i garantni fondovi.
– Da li je u bilo kom od ovih tendera prekršen Zakon o javnim nabavkama i postoji li bilo kakav dokaz da ste Vi uticali na uslove tendera, komisiju ili izbor ponuđača?
– Moj uticaj se ogleda u odluci saopštenoj prvog dana – da se neću lažno predstavljati kao guverner, a prepustiti da se odluke o monetarnoj politici, kursu i upravljanju deviznim rezervama donose na nekom drugom mestu. Isto važi i za IT, bezbednost platnih sistema i infrastrukturu Narodne banke Srbije. Sve javne nabavke sprovedene su u otvorenim postupcima, s javno objavljenim uslovima, a na njima su radile nadležne stručne komisije. Broj formalno zaposlenih nije isto što i stručni kapacitet: stručnjaci su zakonito angažovani korišćenjem kapaciteta grupa ponuđača, a Narodna banka Srbije je ugovorno zaštitila svoja prava nad intelektualnom svojinom. Sve nove tehnologije razvijene su na Open Source platformama radi tehnološke nezavisnosti i značajnih ušteda. Svi ovi sistemi rezultat su srpske pameti, znanja i iskustva, a Narodna banka Srbije je vlasnik aplikacija i programskog koda, čime čuva suverenitet kritične finansijske infrastrukture. Modernizovana Dina kartica – beskontaktno plaćanje, DinaCard Secure, DinaCard Switch, Directory Server i Access Control Server; u toku su tokenizacija i omogućavanje plaćanja Dina karticom širom sveta. Izgrađen je IPS NBS sa NBS IPS QR kodom, IPS Skeniraj, IPS Pokaži i Prenesi, kao i elektronsko ugovaranje i video-identifikacija. Razvijeni su CREM, kontrola deviznog poslovanja i registar zaduženja građana, završen AnaCredit, a Srbija je ušla u područje SEPA. Interni procesi su digitalizovani: ERP, ePisarnica, delovodnik, eArhiva i DMS. Izgrađen je i značajno unapređen Data centar Narodne banke Srbije. Koliko je sve ovo važno, pokazalo se i u vreme sankcija, kada su DinaCard i IPS omogućili nastavak bezgotovinskog plaćanja na pumpama NIS-a.
– Švedske krune ne mogu da se zamene u menjačnicama u Srbiji. Da li je to zbog određene promene u bankarskom sektoru u Skandinaviji i odluke stranih komercijalnih banaka da obustave prijem te valute? Takođe, da li je sličan slučaj zabeležen i s valutom neke druge zemlje kojom se obavlja platni promet u Srbiji?
– Banke iz inostranstva prestale su da otkupljuju novčanice danske i norveške krune krajem 2022. i tokom 2023, a sredinom 2024. i švedske krune. Pošto ni centralne banke tih zemalja ne obavljaju otkup gotovine od poslovnih niti centralnih banaka iz inostranstva, domaće banke smo obavestili da do daljeg nećemo primati novčanice u tim valutama. Više puta smo pokušali da obnovimo saradnju, ali je takav stav prema svim zemljama. U stalnom smo kontaktu sa stranim poslovnim i centralnim bankama i o svim eventualnim promenama blagovremeno ćemo obaveštavati banke, menjače i javnost.
– Može li digitalni evro dugoročno ugroziti dinar? Ako digitalni evro postane lako dostupan i građanima država izvan zone evra, šta će građanina Srbije ekonomski motivisati da svoj novac drži u dinarima, a ne u digitalnom evru? Ako Evropska centralna banka uvede digitalni evro, a druge velike centralne banke nastave razvoj svojih digitalnih valuta, može li Srbija sebi dozvoliti da nema digitalni dinar?
– Pri razmatranju ovih pitanja za mene je mera jednostavna: šta time dobijaju građani i privreda. Jer je naš osnovni zadatak da prema njima budemo odgovorni. Dinar ostaje zakonsko sredstvo plaćanja i sve obaveze u Srbiji moraju se izvršavati u dinarima, tako da on zadržava primarnu upotrebu unutar domaćeg sistema. Rizik od prekomerne konverzije dinara u digitalni evro nije veći nego danas u evro, jer digitalni evro ne bi nosio kamatu, a troškovi konverzije bi postojali. Kada je reč o potencijalnom digitalnom dinaru, njegovo uvođenje trenutno nije prioritet, jer naša zemlja već ima izuzetno napredan sistem za instant plaćanja, koji omogućava prenos novca 24/7/365 u realnom vremenu.
– Može li veštačka inteligencija jednog dana uticati na odluke Narodne banke Srbije o kamatama? Možete li zamisliti trenutak kada će model veštačke inteligencije davati bolju prognozu inflacije od ekonomista Narodne banke Srbije? Ako se to dogodi, ko će imati poslednju reč – algoritam ili Izvršni odbor?
– Kao što znate, čovek mašini daje brzinu i podatke, ali ne i savest pred odlukom, ni odgovornost za njen ishod. Moj potpis i potpisi članova Izvršnog odbora stoje iza odgovornosti za odluke Narodne banke Srbije. Prepustiti veštačkoj inteligenciji odluke koje utiču na živote miliona ljudi nosilo bi velike rizike, jer monetarna politika nije tehničko pitanje optimizacije, već pitanje institucionalne odgovornosti i poverenja javnosti. To ne znači da u svom radu nismo otvoreni za primenu metoda koje donose unapređenje istraživačkih aktivnosti i poboljšanje prognoza.
– Šta će uopšte značiti monetarni suverenitet Srbije 2035? Nekada je monetarni suverenitet značio da država štampa sopstveni novac i određuje kamatnu stopu. Zamislimo Srbiju 2035. godine – SEPA je potpuno integrisana, digitalni evro široko dostupan, finansijske odluke sve više donose algoritmi. Da li je moguće da država zadrži dinar, Narodna banka Srbije i formalno nezavisnu monetarnu politiku, a da ipak izgubi veliki deo stvarnog monetarnog suvereniteta?
– Narodna banka Srbije u mom mandatu nikada nije bila i neće biti pasivni posmatrač, već se prilagođava promenama i deluje proaktivno da očuva svoj suverenitet. U svakom slučaju, veći stepen finansijske i ekonomske integracije sa Evropskom unijom i razvoj savremenih instrumenata plaćanja ne znače sami po sebi gubitak monetarnog suvereniteta. Tome u prilog govori činjenica da smo prethodnih godina postigli značajan uspeh na polju veće upotrebe dinara u finansijskim transakcijama.
Kabinet guvernera