16.10.2026.

Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, intervju za časopis Global Financial Magazine

Početkom ove godine agencija Fitch Ratings potvrdila je kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+, uz pozitivne izglede za njegovo povećanje, ističući kao razloge za takvu ocenu adekvatnu kombinaciju ekonomskih politika, snažan i održiv privredni rast i visoke devizne rezerve. Koji su glavni prioriteti Narodne banke Srbije u ovom trenutku? Da li su se oni promenili, naročito imajući u vidu aktuelni rast inflacije?

Prioriteti Narodne banke Srbije ostaju očuvanje cenovne i finansijske stabilnosti, uz podršku ekonomskoj politici Vlade. To su preduslovi snažnog i održivog privrednog rasta i, samim tim, temelji koji najbolje služe dugoročnim interesima privrede i građana. Iako se okolnosti u kojima ostvarujemo ove ciljeve i spektar instrumenata koje koristimo mogu menjati, strateška opredeljenost centralne banke ostaje ista. Pozitivni rezultati naših odgovornih politika najbolje se ogledaju u ocenama međunarodnih rejting agencija. One dosledno ističu adekvatnost mera monetarne politike, visok nivo deviznih rezervi, očuvanje cenovne i ukupne makroekonomske stabilnosti, kao i stabilnost i zdravlje finansijskog sistema. Pravovremenim, opreznim i dobro odmerenim reakcijama nosilaca ekonomske politike očuvaćemo ove rezultate i u uslovima pojačanih inflatornih pritisaka koji potiču iz međunarodnog okruženja, kao posledica globalnog energetskog šoka. Istovremeno, nastavićemo da održavamo stabilan i moderan finansijski sistem, unapređujemo platne usluge i dodatno jačamo zaštitu korisnika finansijskih usluga.

Srbija je već dugi niz godina posvećena povećanju zlatnih rezervi, koje sada iznose oko 6,9 milijardi evra, odnosno skoro 25% deviznih rezervi, i nastavljaju da rastu. Možete li da objasnite strategiju na kojoj se to zasniva?

Narodna banka Srbije upravlja rekordno visokim zlatnim rezervama Republike Srbije, koje iznose 54,7 tona, što je tri i po puta više nego u trenutku kada sam stupila na dužnost guvernera. Zlato smo kupovali u inostranstvu u tri navrata, u uslovima povoljnih tržišnih kretanja (ukupno 17 tona), a redovno ga kupujemo i u dinarima od domaćeg proizvođača iz Bora. Na taj način ne menjamo samo strukturu deviznih rezervi već povećavamo i njihov nivo. Zlato se tradicionalno smatra sigurnom imovinom, naročito u periodima neizvesnosti, i često služi kao dugoročna zaštita od inflacije. Sve investicione odluke, uključujući i odluke o nivou zlatnih rezervi, zasnivaju se na sveobuhvatnoj analizi aktuelnih i očekivanih kretanja na tržištu, uzimajući u obzir ukupnu strukturu deviznih rezervi, njihovu namenu i likvidnost, kao i ciljeve centralne banke. U aktuelnom geopolitičkom okruženju, značaj zlata kao strateške aktive u strukturi deviznih rezervi posebno dolazi do izražaja, o čemu svedoči dugoročni rast njegove vrednosti u periodima uzastopnih kriza.

Trenutno se za jedan evro dobija 117 srpskih dinara, a posetioci Srbije često ističu da moraju da računaju s veoma velikim iznosima prilikom obavljanja transakcija. Da li postoje planovi za monetarnu reformu?

Ono što ističu i građani Srbije i naši dragi gosti jeste dugogodišnja stabilnost domaće valute – i izvesnost koju imaju prilikom zamene strane valute za dinare. Srbija, sa svojim snažnim makroekonomskim osnovama i očuvanom cenovnom, finansijskom i ekonomskom stabilnošću, ne može se smatrati kandidatom za sprovođenje monetarne reforme, niti za takvom reformom postoji potreba. Narodna banka Srbije već više od decenije uspešno održava relativnu stabilnost kursa dinara prema evru. Nakon uspešno sprovedene fiskalne konsolidacije i otklanjanja nasleđenih ekonomskih neravnoteža, na domaćem deviznom tržištu su od 2017. godine, uprkos brojnim globalnim krizama, preovladavali strukturni aprecijacijski pritisci, što nam je omogućilo da kontinuirano povećavamo devizne rezerve. U periodima povremenih deprecijacijskih pritisaka, mudro smo koristili ove rezerve kako bismo očuvali stabilnost. U regionu postoje zemlje, a i među vodećim svetskim privredama ima onih čiji su devizni kursevi prema evru ili američkom dolaru na sličnom ili čak višem nivou. Stabilnost je ono što određuje izvesnost i olakšava preračunavanje, a ne sam nivo deviznog kursa.

Gledajući mnogo dalje u budućnost, da li očekujete da će Srbija jednog dana pristupiti zoni evra, pod pretpostavkom da prethodno uspe da postane članica Evropske unije?

Punopravno članstvo u Evropskoj uniji ključni je strateški cilj Srbije. Pregovori o pristupanju formalno su započeti 2014. godine, a do sada smo otvorili 22 pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Tekuća godina je izuzetno važna jer nastojimo da u potpunosti uskladimo domaće propise s pravnim tekovinama Evropske unije. S obzirom na to da je zakonska obaveza zemlje koja pristupa Evropskoj uniji da usvoji evro kada ispuni neophodne kriterijume (izuzev Danske), i tekuće usklađivanje zakonodavstva Srbije s pravnim tekovinama Evropske unije sprovodi se u skladu s tim ciljem. Prošle godine usvojen je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci Srbije, kojim je pravni okvir dodatno usklađen s pravnim tekovinama Evropske unije u okviru Pregovaračkog poglavlja 17 – Ekonomska i monetarna politika. Tim zakonom uvedene su odredbe kojima se prepoznaje status Narodne banke Srbije kao dela Evrosistema, koje će stupiti na snagu nakon zvaničnog usvajanja evra kao valute Republike Srbije. Da li će se to i kada dogoditi pitanje je i državnog, društveno-političkog i diplomatskog karaktera. Ono što je izvesno jeste da je Srbija već sada zemlja evropskih vrednosti, s jasnim pravcem kretanja i snažnim ekonomskim pokazateljima koji joj omogućavaju da se usklađuje sa zemljama Evropske unije i zone evra.

Iz perspektive Narodne banke Srbije, koji su najveći izazovi s kojima se Srbija suočava i gde vidite glavne mogućnosti za njen dalji razvoj?

Ključni izazovi i dalje proizlaze iz međunarodnog okruženja – trendova deglobalizacije, geopolitičkih tenzija i preoblikovanja globalnih ekonomskih odnosa. Najefikasniji odgovor na ove izazove leži u punoj koordinaciji monetarne i fiskalne politike i odgovornom vođenju ekonomske politike. Ovakav pristup ekonomskoj politici omogućio nam je da poslednjih godina izgradimo značajne zaštitne mehanizme – visoke devizne rezerve, održiv nivo javnog duga, ojačanu spoljnu poziciju i snažnu izvoznu bazu. Ovi faktori istovremeno predstavljaju izvore otpornosti naše ekonomije i temelj na kojem Srbija može da iskoristi svoje razvojne mogućnosti, posebno jačanjem sektora zasnovanih na znanju i inovacijama. Budućnost će oblikovati ulaganja u napredne tehnologije, istraživanje i razvoj, kao i veštačku inteligenciju. Naša najveća prednost leži u kvalitetu ljudskog kapitala. Srbija već ima snažnu zajednicu IT stručnjaka, kao i dobro obrazovanu, talentovanu i prilagodljivu radnu snagu. Zahvaljujući svojoj strateškoj poziciji u Evropi, Srbija ima potencijal da postane regionalno središte za razvoj usluga s visokom dodatom vrednošću, tehnoloških rešenja i inovativnih poslovnih modela.

Kabinet guvernera