07.06.2016.
Pitanja: Kako se NBS dopada pomenuti predlog? Koliko često se menja izgled novčanica? Na osnovu čega se procenjuje da li izgled novčanica treba da se menja?
Odgovor NBS: Osnovni elementi izgleda novčanica koje čine jednu seriju jesu motivi koji treba da predstavljaju srodnu celinu i ujednačen manir likovnih rešenja u izradi svakog apoena određene serije. Razlog za takav pristup u izradi jeste postizanje tematske i vizuelne uobličenosti novčanica, koja omogućava prepoznatljivost jedne serije. Tako na serijama novčanica nailazimo na grupacije motiva iz kulturno-istorijske baštine i spomeničkog nasleđa, ličnosti koje su ostavile značajan trag u nacionalnoj istoriji, bilo iz sfere politike ili nekih drugih oblasti, pa čak i na motive iz prirodnog okruženja kojima se postiže prepoznatljivost određenog podneblja, odnosno države emitenta. To se dopunjava elementima (podacima) koji se odnose na banku emitenta i državu, odgovarajućim amblemom, grbom, oznakom nominalne vrednosti i sl., kao i odgovarajućim elementima zaštite od falsifikovanja, čime se, u krajnjem ishodu, oblikuje izgled jedne novčanice određene serije.
Opšta karakteristika idejnih rešenja serije novčanica u opticaju izdanja Narodne banke Srbije jeste da likovi na novčanicama predstavljaju znamenite ličnosti iz naše kulture, nauke i umetnosti, i to:
Imajući u vidu navedene elemente, možemo konstatovati da su se u istoriji emitovanja novca na našim prostorima često menjale serije novčanica, prvenstveno usled promena društveno-ekonomskog sistema.
Osnivanjem Privilegovane Narodne banke Kraljevine Srbije stvoreni su uslovi za izdavanje novčanica i iste godine je emitovana novčanica od 100 dinara. Privilegovana Narodna banka Kraljevine Srbije 1920. godine prerasta u Narodnu banku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i iste godine izdaje novčanice u apoenima od 10, 100 i 1000 dinara. Stvaranjem Kraljevine Jugoslavije 1929. Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca postaje Narodna banka Kraljevine Jugoslavije i štampa tri novčanice u Zavodu za izradu novčanica – Topčider. Do početka Drugog svetskog rata Narodna banka vrši svoju osnovnu funkciju emitovanja novca. Posle raspada Kraljevine Jugoslavije, Narodna banka Kraljevine Jugoslavije transformiše se u Srpsku narodnu banku, koja proglašava srpski dinar i onemogućava upotrebu stranih valuta na onim teritorijama srpske države koje su bile okupirane od susednih zemalja. Izbeglička vlada Kraljevine Jugoslavije 1943. godine štampa seriju novčanica, koja nije puštena u opticaj. Po završetku Drugog svetskog rata, nova vlast uvodi valutnu reformu, zamenu okupacijskog novca, i izdaje seriju novčanica Demokratske Federativne Jugoslavije. Dinar ostaje novčana jedinica i u novoj državi. U periodu 1945–1992. u Jugoslaviji je emitovano ukupno 12 serija novčanica sa 67 apoena. Tokom perioda hiperinflacije, godine 1993, tadašnja Savezna Republika Jugoslavija izdala je seriju novčanica sa enormnim nominalnim vrednostima. Posle sprovođenja monetarne reforme, 1994. u opticaj je puštena nova serija novčanica (novi dinar), koja je zamenjena novom serijom novčanica izdanja Narodne banke Jugoslavije 2000–2002. godine. Konstituisanjem Narodne banke Srbije 2003. godine puštena je u opticaj nova serija novčanica izdanja Narodne banke Srbije, koja je u osnovi zadržala identična likovna rešenja prethodne serije novčanica i koja je dopunjena novim novčanicama (apoeni od 500 i 2000 dinara).
Kabinet guvernera