06.05.2021.
Pitanja: Pišem članak na temu Udruživanje osiguravača za osiguranje poljoprivrede. Mediji su preneli da Narodna banka Srbije provera rad pojedinih osiguravajućih kuća koje su odlučile da promene uslove osiguranja u poljoprivredi, da li su osiguravajuće kuće menjale uslove i da li je to prihvaćeno tržišno ponašanje? Postoji inicijativa osiguravajućih kompanija da osnuju pul osiguravača za osiguranje poljoprivrede. Da li je formiranje takvog udruživanja moguće i postoje li primeri takvog udruživanja u drugim zemljama?
Odgovor: Osiguranje poljoprivrede, tačnije osiguranje useva i plodova, pokriva različite rizike osiguranja (grad, požar, grom, mraz i sl.) i, prema podacima kojima raspolaže Narodna banka Srbije, u proteklom periodu ovu vrstu osiguranja ugovaralo je osam društava za osiguranje.
Rizici koji se obuhvataju ugovorom o osiguranju, kao i isključenja u vezi s tim rizicima, bliže se uređuju opštim i posebnim uslovima osiguranja koji se primenjuju na osiguranje useva i plodova. Ti uslovi predstavljaju sastavni deo ugovora o osiguranju.
U slučaju kada se svake godine ugovara novo osiguranje, tada se, u skladu s važećim, eventualno i izmenjenim, uslovima osiguranja pojedinačnog društva za osiguranje, može zaključiti ugovor o osiguranju. S druge strane, ako je reč o polisama osiguranja ugovorenim na duži rok, uslovi osiguranja mogu se izmeniti samo saglasnošću volja ugovornih strana. Pri tome, promena uslova osiguranja ne znači nužno da su uslovi osiguranja nepovoljniji za osiguranike.
Poljoprivredni proizvođači su u proteklom periodu ukazali konkretno na izmenu uslova osiguranja useva i plodova u pogledu datuma početka pokrića prolećnog mraza, odnosno da je početak osiguravajućeg pokrića nepovoljan za poljoprivredne proizvođače, ističući da je kod pojedinih kultura taj datum pomeren na određene datume u aprilu, dok su prethodnih godina datumi početka pokrića bili u martu.
Narodna banka Srbije utvrdila je da kod značajnog broja društava za osiguranje nije došlo do promene navedenih datuma u odnosu na prošlu godinu, te da većina društava ima u ponudi osiguranje useva i plodova od ranog prolećnog mraza s početkom osiguravajućeg pokrića koje je važilo i prošle godine. Takođe, određena društva za osiguranje izmenila su uslove osiguranja useva i plodova od prolećnog mraza u pogledu početka perioda osiguravajućeg pokrića i definicije prolećnog mraza, utvrđivanjem konkretnih datuma kao kriterijuma za definisanje početka nošenja rizika za pojedinačne kulture, a prema izvršenoj proceni rizika samog društva, s obzirom na to da su, pored datuma početka osiguravajućeg pokrića, od značaja i drugi faktori koji utiču na pokriće nastalog rizika, sve u zavisnosti od vrste kulture.
Zbog toga je poljoprivrednim proizvođačima – korisnicima usluga osiguranja sugerisano da razmotre ponude više različitih društava za osiguranje koje u svojoj ponudi imaju proizvod osiguranja useva i plodova od prolećnog mraza, te da se opredele za proizvode osiguranja onih društava za osiguranje koja im mogu ponuditi odgovarajuće pokriće od prolećnog mraza, kao i prethodnih godina, u skladu s njihovim stvarnim potrebama. Društva za osiguranje su, saglasno Zakonu o osiguranju, dužna da pre zaključenja ugovora o osiguranju upoznaju ugovarače osiguranja sa informacijama bitnim za zaključenje ugovora, i to pre svega sa odredbama kojima je uređeno šta su osigurane opasnosti (rizici), a šta isključenja, šta se smatra osiguranim slučajem (npr. prolećnim mrazom), kada i kako je utvrđen početak, a kada i kako završetak perioda osiguravajućeg pokrića, kao i drugo od značaja za utvrđivanje obaveze društva za osiguranje, a od čega može zavisiti kasnija mogućnost naplate naknade iz ugovorenog osiguranja.
Pored navedenog, ukazujemo da nedovoljna masovnost ovog osiguranja izlaže društva za osiguranje, prema postojećim pretpostavkama, znatnom riziku od ostvarivanja gubitaka, i to može uticati na odluku društava za osiguranje u određivanju obima pokrića, isključenja pojedinih rizika i samu cenu osiguranja. Svakako masovnost, geografska disperzija rizika i sl. povoljno bi uticali i na uslove, i cenu ovog osiguranja.
Što se tiče organizovanja pulova osiguranja – oni nisu novina u svetu osiguranja. Radi se o poslovnim udruženjima čije članice mogu da budu društva za osiguranje, društva za reosiguranje, ministarstva i esnafska udruženja. Osnivaju se radi raspodele velikih rizika, jer bi pokriće takvih rizika bilo neprihvatljivo za samo jedno društvo za osiguranje (npr. nuklearni rizici, prirodne katastrofe, zemljotresi, štete prema životnoj sredini, rizici u poljoprivredi i sl.). Udruživanjem zainteresovanih lica mogu da se rešavaju npr. pitanja u vezi sa uslovima osiguranja, obimom pokrića, ograničenjima i isključenjima iz osiguranja, premijom osiguranja, učešćem osiguranika u šteti (franšiza), subvencijama na premiju, formiranjem posebnog fonda koji bi se finansirao iz dela premije osiguranja iz kog bi se pokrivale štete koje nisu obuhvaćene osiguranjem i dr.
Na primer, u SAD postoji pul za osiguranje od poplava, u Francuskoj i Rumuniji pulovi za osiguranje od prirodnih katastrofa (poplave, suše, zemljotresa), u Turskoj – pul za obavezno osiguranje od zemljotresa. Ovi pulovi su formirani u saradnji s državom i to tako da je posedovanje osiguranja prethodni uslov da bi se osiguranicima isplate štete vršile po uslovima pula. U takvim slučajevima država može da pokriva štetu do određenog iznosa, a razliku između tog iznosa do iznosa visine procenjene štete isplaćuje pul iz svog fonda, koji se formira uplatom od strane osiguravača članova pula.
Što se tiče formiranja pulova za osiguranje rizika u poljoprivredi, u Francuskoj je u toku diskusija o formiranju ovakvog pula. Ovi rizici, zbog klimatskih promena, postaju sve značajniji. Disperzijom rizika obezbedila bi se niža cena i veće pokriće iz osiguranja. Članovi pula bila bi društva za osiguranje, društva za reosiguranje, predstavnici poljoprivrednika i države. U Španiji postoji pul saosiguranja rizika u poljoprivredi, čiji su članovi društva za osiguranje koja posluju na tržištu osiguranja ove zemlje.
Na kraju, želimo da istaknemo da će Narodna banka Srbije, kao i do sada, nastaviti s nadzorom nad poslovanjem društava za osiguranje radi blagovremenog otklanjanja svih postupanja koja su štetna za prava i interese korisnika usluga osiguranja.
Kabinet guvernera
