12.07.2021.

Obraćanje guvernera na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana i Turske, 12. jul 2021. godine

Dobar dan svima,

Na početku, želim da vas pozdravim u ime Narodne banke Srbije i da se zahvalim jer ste prepoznali domete naših odgovora tokom pandemije. U svojoj oceni za Srbiju navodite da je „uticaj krize izazvane pandemijom kovid-19 ublažen snažnim osnovama iz pretkriznog perioda”, čemu su doprinele i „prudentne politike koje su vođene prethodnih godina”. Ja dodajem da u Srbiji nismo čekali krizu da prepoznamo značaj izgradnje rezervi ili da uvidimo koje su nam razvojne šanse. Strateški smo radili na širenju baze investitora i tržišta, što se odslikava i u vašoj oceni da je „smanjenje robnog izvoza Srbije ublaženo rasprostranjenošću ostvarenom u prethodnom periodu”. Ovde je pravi momenat da pomenem predsednika Aleksandra Vučića, jer bez njegovih strateških odluka danas ne bismo mogli da govorimo o snažnom odgovoru Srbije na pandemiju, niti o tome da je u Srbiji već u prvom tromesečju ove godine premašen pretkrizni nivo bruto domaćeg proizvoda.

Ocenili ste i da je, „reagujući blagovremeno i snažno na pandemiju, Narodna banka Srbija donela niz mera kako bi održala cenovnu stabilnost i pružila podršku privredi”. Ja dodajem da je Narodna banka Srbije često bila „prvo utočište reakcija” kojima smo podržali građane, privredu i državu da finansijski lakše prebrode ovu krizu i obezbedili nesmetano funkcionisanje svih finansijskih tokova tokom pandemije. Smanjivali smo referentnu kamatnu stopu, obezbeđivali smo dinarsku i deviznu likvidnost, donosili smo olakšice u otplati obaveza, kupili smo državne hartije na sekundarnom tržištu i proširili smo kolateral za monetarne operacije. Na sve to, naša poruka je bila jasna – na privremene šokove odgovaramo privremenim merama.

Koji su efekti mera Narodne banke Srbije i Vlade? Kreditna aktivnost je ostala stabilan izvor finansiranja privatnog sektora, a njena valutna, sektorska i namenska struktura doprinose ravnomernom oporavku potrošnje i investicija. Dinarizacija kredita privredi je za preko devet procentnih poena viša u odnosu na pretkrizni period. Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima smanjeno je i tokom pandemije na 3,7%, a bankarski sistem je ostao stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan. Inflaciju smo očuvali na niskom nivou, kao i usidrena inflaciona očekivanja, a naše projekcije ukazuju na to da će se inflacija zadržati u okvirima ciljanog raspona i ove godine i u srednjem roku. Deficit tekućeg računa platnog bilansa smanjen je za preko 37% prošle godine, a naše projekcije pokazuju da će i u srednjem roku ostati znatno ispod 5%. Uprkos pandemiji, neto prilivom stranih direktnih investicija i tokom prošle godine obezbeđena je pokrivenost deficita tekućeg računa od oko 1,5 puta. Ovo je šesta uzastopna godina u kojoj beležimo njegovu punu pokrivenost najstabilnijim prilivima, a projektujemo nastavak ovog trenda i u godinama koje slede. Naravno, ništa se samo ne održava. Zadatak Narodne banke Srbije jeste da ostanemo prva asocijacija na stabilnost i poverenje.

Poštovane kolege,

Prošle godine sam rekla da ćemo tokom ovogodišnjeg dijaloga ocenjivati da li smo kao nosioci ekonomske politike „položili test” i sačuvali ljude i ekonomije. Rezultati govore da jesmo, a period koji je pred nama zahteva da tako i nastavimo. Pred svima nama je bogata reformska agenda, a Srbija je svoju agendu jasno definisala i u našem Programu ekonomskih reformi. U meri u kojoj svakoj zemlji pojedinačno bude dobro, stvaramo osnove za još veći zajednički prosperitet.

Hvala vam i želim svima dobro zdravlje.

Kabinet guvernera