Palata Narodne banke, izgrađena u stilu neorenesansnog akademizma, predstavlja jedno od najvećih i najlepših ostvarenja u Beogradu u 19. veku, zbog čega je svrstana u spomenike kulture pod zaštitom države...
15.02.2025.
Pitanja: Ranije ste napomenuli da Narodna banka Srbije nije institucija koja reguliše pitanje investicionog zlata, kao ni da ta oblast nije posebno regulisana propisima, ali vas molim da nam kažete da li smatrate da je zlato sigurna aktiva s obzirom na kretanja na tržištu.
Odgovor: Zlato istorijski ima ulogu sigurne aktive, pa ova odlika naročito dolazi do izražaja u periodima pojačanih neizvesnosti i krize, a često služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. S obzirom na to da je na ovaj oblik aktive teže uticati politikom kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, zlato kao klasa aktive, a kao deo ukupnog ulaganja, omogućuje smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija. Niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive, a naročito s valutama poput američkog dolara, čini ovaj plemeniti metal korisnom aktivom u svrhu dodatne diversifikacije ukupnih ulaganja.
Cena zlata (izražena u američkim dolarima) od početka 2019. godine, zaključno sa 11. februarom 2025, porasla je za preko 125%, što je višestruko više od rasta opšteg nivoa cena u razvijenim zemljama u istom periodu. Tokom 2024. godine cena zlata je porasla za oko 27% a od početka 2025. godine oko 10%. Ipak, bilo je i perioda kada je cena zlata padala. Tako je od trećeg tromesečja 2011. do sredine 2013. godine cena zlata pala za oko 36%, od sredine 2020. do trećeg tromesečja 2021. za oko 18%, a tokom drugog i trećeg tromesečja 2022. godine za oko 20%.
Treba imati u vidu da zlato nije kamatonosni oblik aktive i da ga odlikuje velika volatilnost cene (moguća značajna promena cene zlata u oba smera), što znači da se, osim dobitaka, mogu ostvariti i značajni gubici po osnovu ulaganja u zlato. Pomenutu volatilnost cene i oportunitetne troškove (propuštena kamata) svakako treba razmotriti prilikom donošenja investicionih odluka.
Štednja građana, ali i ulaganja institucionalnih investitora, treba da budu pre svega definisani specifičnim potrebama i preferencijama, kao i sklonosti ka riziku samih ulagača i pre ulaganja sredstava, treba prikupiti sve potrebne informacije i pažljivo sagledati sve prednosti i nedostatke svakog oblika ulaganja.
Podsećamo da Narodna banka Srbije nema podatke o ulaganju građana u zlato, niti se, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, bavi tom temom. Zakon o Narodnoj banci Srbije uređuje tzv. monetarno zlato, tj. zlato koje je sastavni deo deviznih rezervi Narodne banke Srbije kao centralne banke Republike Srbije, ali ne i investiciono zlato i njegovu trgovinu u Republici Srbiji. Promet investicionim zlatom i štednja u investicionom zlatu u Republici Srbije nisu u ovom trenutku posebno uređeni domaćim propisima. Narodna banka Srbije nije institucija nadležna za regulisanje investicionog zlata i njegovog prometa.
Kabinet guvernera