24.02.2025.

Al Jazeera – pitanja u vezi sa stranim direktnim investicijama

Pitanja: Koliko je bilo direktnih stranih investicija u vašoj zemlji u 2024. godini i kakve trendove pokazuje ta cifra? Kakva je struktura tih investicija – priliv novih investicija, reinvestiranje ostvarene dobiti u zemlji...? Koliko se novca odlilo iz zemlje iz preduzeća sa stranim kapitalom? Da li je došlo do značajnijih promena u pogledu zemalja iz kojih dolaze investicije ili sektorska ulaganja?

Odgovor: Prema preliminarnim podacima, tokom 2024. godine zabeležen je rekordan bruto priliv stranih direktnih investicija, u iznosu od 5,2 milijarde evra (neto priliv stranih direktnih investicija 4,6 milijardi evra), što predstavlja rast od 14,2% međugodišnje.

Raspoloživi podaci o strukturi stranih direktnih investicija za prva tri tromesečja 2024. godine pokazuju da je 45% ukupnog priliva činilo ulaganje u vlasnički kapital, 32% u reinvestiranje ostvarene dobiti, dok su međukompanijski krediti činili 23% ukupnog priliva stranih direktnih investicija.

Kada se govori o geografskoj strukturi stranih direktnih investicija, prema raspoloživim podacima za prva tri tromesečja 2024. godine, najveći prilivi stranih direktnih investicija zabeleženi su iz evropskih (65,6%) i azijskih zemalja (31,6%). Posmatrano po zemljama, najveće strane direktne investicije u Srbiju zabeležene su iz Kine (1.047,3 miliona evra), Holandije (744,4 miliona evra), Velike Britanije (425,7 miliona evra), Luksemburga (367,5 miliona evra) i Švajcarske (171,3 miliona evra), pri čemu treba imati u vidu da iz Holandije dolaze značajna ulaganja i zbog činjenice da pojedini strani investitori, zbog poreskih olakšica, svoja ulaganja realizuju iz podružnica u Holandiji, iako je sedište matične kompanije u drugoj zemlji.

Uz održanje geografske rasprostranjenosti, strane direktne investicija u Srbiju su ostale i projektno rasprostranjene. Za prva tri tromesečja 2024. godine najveći deo investicija usmeren je u građevinarstvo (26,4%), rudarstvo (21,8%) i prerađivačku industriju (15,6%), dok je prethodnih godina najveći priliv išao u sektor prerađivačke industrije.

U vezi s pitanjem o odlivu kapitala iz preduzeća koja su u vlasništvu nerezidenata, prema podacima za period januar–novembar 2024. godine, odliv po osnovu dividendi je iznosio 2,2 milijarde evra, što je povećanje u odnosu na isti period 2023. godine za 465,4 miliona evra, što se može dovesti u vezu s visokom profitabilnošću kompanija u Srbiji. Kada se pogleda sektorska struktura dividendi, oko 62% dividendi su isplatila preduzeća iz razmenljivog sektora (rudarstvo, prerađivačka industrija, komunikacije, saobraćaj), za kojima slede isplate dividendi finansijskog sektora i trgovine. Isplaćene dividende nerezidentima deo su ukupne dobiti koju su ostvarila preduzeća u inostranom vlasništvu koja posluju godinama u Srbiji, pri čemu treba imati u vidu da je i cilj svake investicije ostvarivanje dobiti, koja obično počinje da se ostvaruje nakon nekoliko godina poslovanja.

Svi javno raspoloživi platnobilansni podaci o prilivima stranih direktnih investicija mogu se naći na internet prezentaciji Narodne banke Srbije. Podaci o ukupnim prilivima i odlivima nalaze se u okviru tabela Platni bilans, a na sajtu su trenutno raspoloživi podaci zaključno s novembrom 2024. godine.

Kabinet guvernera